Najava Evropske centralne banke da će se Euribor smanjivati na kratko je obradovala dužnike. Međutim, bilo je to kratkog daha s tim da će i pored smanjena kamata, kredit i dalje biti skup.

Ono što je glavno pitanje svih dužnika stambenih kredita u Srbiji, jeste koliko će pad Euribora, ukoliko kamate odu na dole, kao što se i predviđa, da utiče na njihove mesečne obaveze prema bankama.

Kako je Vladimir Vasić, bankar i finansijski konsultant za Bizportal objasnio, jasno je da će doći do izvesnih promena.

-  Pad Euribora uticaće na sve dužnike stambenih kredita, zato što je preko 92, 93 odsto stambenih kredita indeksirano u evrima, a pretpostavljam da je najveći broj među tim odobrenim kreditima više od 95 odsto dužnika sa kreditima sa varijabilnom kamatnom stopom - rekao je bankar.

Dodao je najavljene promene Evropske centralne banke, koje se odnose na smanjenje kamata, ništa ne menjaju u obavezama dužnika koji imaju fiksnu kamatnu stopu.

- Dokle god je dužnicima sa fiksnom kamatom takva klauzula na snazi, sve ostaje isto. Kao i da do sad, oni plaćaju jasno određenu ratu dokle god ne isplate svoj kredit - objasnio je Vasić.

Takođe, istakao je da će onima koji imaju varijabilnu kamatnu stopu na njihovim stambenim kreditima, kao i do sada iznos rate da oscilira.  I da samo u zavisnosti od pada Euribora mogu da očekuju buduća smanjenja mesečnih dugovanja.

[caption id="attachment_63347" align="alignnone" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Značajna razlika u novcu ili ... ?


Vladimir Vasić je za naš portal objasnio da se očekuje da na prosečan kredit od 60.000 evra, rata za kredit bude manja za nekih dvadesetak evra mesečno, makar u tom prvom prvom talasu smanjenja.

- Najavljena smanjena ne mogu da se očekuje pre kraja ove godine, ili početkom sledeće, 2025. godine, uz preduslov da se najava ECB-a o smanjenju Euribora desi u junu. Ali i ako se još jednom desi do kraja godine, da Evropska centralna banka spusti referentnu kamatnu stopu - dodao je sagovornik.

Ima li u Srbiji i dalje dužnika u "švajcarcima"?


Građani koji su se uglavnom devedesetih godina zaduživali, po tada povoljnim uslovima, u švajcarskim francima, imali su dugogodišnju muku u isplati kredita. Najveći problem bio je astronomski rast zaduženja upravo zbog jačanja švajcarske valute.

Prema podacima, do polovine 2019. godine u Srbiji je više nešto više od 35.000 dužnika u ovoj valutu, dok je danas taj broj gotovo zanemarljiv.

- Danas je u našoj zemlji oko 400, 500 dužnika u "švajcarcima". Ukoliko uzmemo u obzir da je ukupan broj dužnika stambenih kredita oko 145.000, ta brojka je gotovo nevažna. Skoro svi su iskoristili opcije prelaska na evro, a od tih 500 dužnika, nema novih korisnika u švajcarskoj valuti, već su sve stari dužnici koji iz nekog razloga nisu iskoristili mogućnost da svoje dugovanje konvertuju u evro - zaključio je sagovorinik .

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.