Ono što je do juče delovalo kao futuristička prognoza, danas je postalo realnost: direktori najinovativnijih firmi otvoreno priznaju da zapošljavaju manje ljudi jer tehnologija sada može da preuzme zadatke koji su donedavno bili rezervisani isključivo za ljude.
U martu ove godine, izvršni direktor kanadske kompanije za onlajn prodaju Shopify uveo je novu poslovnu politiku: menadžeri ne smeju da traže novo osoblje dok ne dokažu da AI ne može jednako dobro (ili bolje) da obavi isti posao. Nekoliko nedelja kasnije, direktor Duolinga otišao je korak dalje i najavio da će kompanija postepeno ukinuti angažman sa spoljim saradnicima i zameniti ih AI alatima.
Ove odluke nisu izolovani slučajevi. Podaci pokazuju da se broj novih radnih mesta — naročito onih koje AI može da preuzme — naglo smanjuje na globalnom tržištu rada.
AI već preuzima najugroženije poslove
Kako bi bolje razumela šta se tačno dešava, kompanija za analizu tržišta rada Revelio Labs analizirala je desetine hiljada oglasa za posao. Ekonomistkinja Zanele Munjikwa identifikovala je zadatke iz oglasa koje AI već može da obavlja — i utvrdila da je udeo takvih zadataka u oglasima opao za čak 19 odsto u poslednje tri godine, piše Business Insider.
Šta se zapravo dogodilo? Poslovi koje AI može da zameni jednostavno — nestaju iz ponude.
Munjikwa je zanimanja podelila u tri grupe prema stepenu izloženosti AI-ju:
visoko rizična zanimanja (gde je mnogo zadataka već zamenljivo AI-em),
nisko rizična (gde većina poslova ne može da se automatizuje),
i srednja kategorija.
Rezultati su zabrinjavajući: od novembra 2022. (kada je lansiran ChatGPT), broj oglasa za zapošljavanje u visoko rizičnim kategorijama opao je za 31 odsto, dok je u nisko rizičnim sektorima pad iznosio 25%.
Najugroženiji su IT stručnjaci, administratori baza podataka, eksperti za sajber bezbednost i inženjeri podataka. S druge strane, najmanje su pogođeni restoranski menadžeri, mehaničari i građevinski nadzornici — zanimanja koja zahtevaju fizičko prisustvo.
Frilenseri među prvim žrtvama
Još jedno upozorenje dolazi sa platformi za freelance rad. Istraživanje univerziteta u Vašingtonu i Njujorku pokazalo je da je broj poslova za freelance pisce opao za 2 odsto, dok su njihove prosečne mesečne zarade pale za 5,2% od pojave ChatGPT-ja.
„Generativna AI na kratki rok smanjuje potražnju za svim vrstama znanja“, navode autori studije.
AI jeste efikasan — ali po koju cenu?
Zanimljivo je da čak ni sami direktori više nisu sigurni da je automatizacija dugoročno ispravna odluka.
Švedska fintech kompanija Klarna se prošle godine hvalila da im je AI asistent zamenio čak 700 zaposlenih. Međutim, nedavno su priznali da su morali da zapošljavaju nove ljude jer je kvalitet usluge opao.
- Morate biti potpuno iskreni prema klijentima: čovek će uvek biti deo sistema- izjavio je izvršni direktor Klarne, Sebastijan Sjemjatkovski, za Bloomberg.
- Investiranje u kvalitetnu ljudsku podršku je naša budućnost-dodao je.
Ipak, Klarna i dalje planira da otpusti dodatnih 500 ljudi tokom naredne godine, očekujući da će nova AI unapređenja omogućiti još brže smanjenje troškova.
- Vrlo verovatno u roku od 12 meseci - rekao je Sjemjatkovski.
Budućnost kancelarijskih poslova: nestanak ili transformacija?
Kako AI alati postaju sve napredniji, u tehnološkom sektoru raste gotovo dogmatska potreba za smanjenjem broja zaposlenih. Ljudi traže odmore, gube motivaciju, izražavaju nezadovoljstvo. AI to ne radi. I zato ga poslodavci sve češće vide kao idealnog radnika.
Iako ekonomisti upozoravaju da današnja verzija AI-ja nije savršena i da može uzrokovati pad kvaliteta, teško je zaustaviti taj točak kada se jednom pokrene. Za sada izgleda da kompanije biraju kvantitet i efikasnost — po cenu kreativnosti, inovativnosti i ljudske radne snage.
Ono što ostaje kao otvoreno pitanje jeste: hoće li trendovi krenuti unazad kada posledice talasa automatizacije postanu vidljive — ili je ovo tek početak ere u kojoj čovek postaje višak?
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
?lang=en
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici