Cilj ovog inovativnog materijala je da postane ekološka alternativa cementu, čija proizvodnja danas čini oko 8% svetskih emisija ugljen-dioksida.

Micelijum – mrežasta struktura koju formiraju gljive i koja podseća na koren – u ovom slučaju potiče od vrste Neurospora crassa. Ova gljiva se ističe brzim rastom i sposobnošću za mikrobiološki izazvanu karbonatnu precipitaciju (MICP), proces koji omogućava povezivanje rastresitih čestica poput peska u čvrstu masu sličnu betonu.

U ovu biološku strukturu dodat je i mikroorganizam Sporosarcina pasteurii, poznat po biomineralizaciji – stvaranju čvrstih mineralnih formacija. Ova bakterija se ranije koristila za popravku oštećenih cigli i eksperimentalno u simulacijama izgradnje na Mesecu.

Jedan od najvećih izazova sa inženjerskim živim materijalima (ELM) do sada bila je njihova kratkotrajnost – većina izgubi svojstva u roku od nekoliko dana. Međutim, ova kombinacija gljive i bakterije pokazala je znatno veću postojanost: mikroorganizmi su ostali aktivni najmanje četiri nedelje.

Asistentkinja i koautorka studije objavljene u časopisu Cell Reports Physical Science, Čelsi Heveran, naglašava prednosti korišćenja gljive N. crassa. Prema njenim rečima, micelijum omogućava detaljnu kontrolu unutrašnje arhitekture materijala. U laboratorijskim uslovima, naučnici su kreirali strukture nalik ljudskoj kortikalnoj kosti – poznatoj po visokoj čvrstoći i krutosti.

Ovo je prvi pokušaj da se micelijum koristi kao osnovna komponenta za biomineralisane ELM materijale. Eksperimentalni uzorci, male grede izrađene od ove smeše, pokazali su dobre mehaničke osobine – uključujući otpornost, čvrstinu i čak mogućnost samopopravljanja.

Potencijal i prepreke

Uprkos ohrabrujućim rezultatima, tehnologija je još u ranoj fazi razvoja. Istraživače očekuju brojni izazovi pre komercijalne upotrebe: produženje životnog veka mikroorganizama, skaliranje proizvodnje, standardizacija i ispunjavanje građevinskih normi.

Postoji i finansijski aspekt – trenutni troškovi proizvodnje su viši u poređenju sa klasičnim betonom. Ipak, naučnici smatraju da bi prednosti – kao što su znatno manja emisija CO2, održivost i mogućnost regeneracije – mogle dugoročno doneti uštedu i transformisati građevinski sektor.

Ako se dalja testiranja pokažu uspešnim, kuće budućnosti možda će se graditi od materijala koji raste – doslovno – iz pečuraka i bakterija, prenosi 24.sedam.rs

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

?lang=en

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.