Italijanska banka koja pravi veliki korak da kupi nemačku banku zvuči kao upravo ona vrsta povezivanja za kojom su evropski lideri godinama vapili, kako bi EU mogla da stvori više domaćih šampiona teške kategorije koji bi se takmičili sa rivalima iz SAD i Azije.

Međutim, sada kada je Unikredit ove nedelje zaista izvršio "napad" na Komercbanku, čini se da će pristalice dubljih integracija u EU biti razočarane jer su domaći interesi Berlina — još jednom — važniji od panevropskih snova.

Momentalna osuda "neprijateljskog napada“ Unikredita od strane nemačkog kancelara Olafa Šolca sugeriše da će ambicije za prekograničnim povećanjem finansijskog sektora EU ostati, kao i prethodnu deceniju, samo prazna priča.

- Sve zemlje članice, ne samo Nemačka, pozivaju na veću finansijsku integraciju, ali kada se suoče sa potencijalnim preuzimanjem nacionalnih šampiona, počinju da se ’predomišljaju‘ - rekla je italijanska poslanica Irene Tinagli, bivša predsednica odbora za ekonomiju Evropskog parlamenta.

U Berlinu postoji bojazan da bi Italijani, ukoliko preuzmu veći udeo u Komercbanci od nemačke vlade, mogli da smanje kreditiranje cenenog nemačkog Mittelstanda, malih i srednjih proizvođača koji se smatraju okosnicom ekonomije.

Ovo Šolcovo neprijateljstvo razbesnelo je političare i ekonomiste iz drugih zemalja EU koji već dugo optužuju Nemačku da daje prioritet sopstvenim interesima na štetu jedinstvenog evropskog tržišta. Mnogi smatraju Berlin velikim zlikovcem tokom krize kovida i energetskog šoka u vezi sa Ukrajinom 2022. godine, kada je njegov protekcionistički instinkt bio da masovno subvencioniše domaću industriju bez obzira na štetu na unutrašnjem tržištu, posebno u manjim zemljama EU koje nisu mogle da priušte konkurenciju sa takvom velikodušnošću.

- Bio bi to veoma loš signal za integraciju evropskog finansijskog tržišta... ako bi ovo bilo blokirano ne na osnovu procena akcionara, već na osnovu čisto političkih i protekcionističkih razloga - rekao je Đovani Sabatini, viši savetnik u Grimaldi Alliance, advokatskoj kancelariji i bivši predsednik Udruženja italijanskih banaka.

- Što više uspemo da stvorimo velike bankarske grupe u Evropi koje su po veličini i težini bliske njihovim konkurentima iz SAD, to je bolje za konkurentnost evropske privrede - dodao je Sabatini, prenosi Politiko.

Bankarska unija


Izgradnja obima i međusobne povezanosti između finansijskih sektora zemalja EU je cilj evropskih lidera već deceniju i nosi naziv Bankarska unija. To znači, delimično, omogućavanje spajanja da se grade velike banke koje se protežu preko granica i nisu vezane za bogatstvo vlada svojih matičnih zemalja — veza koja je region skupo koštala pre deceniju.

S obzirom na dominaciju banaka u evropskom finansijskom sektoru, Bankarska unija je neraskidivo povezana sa projektom Unije tržišta kapitala EU. U svom nedavnom izveštaju, bivši predsednik Evropske centralne banke Mario Dragi ukazao je na fragmentaciju finansijskog pejzaža kao kočnicu za rast i stvaranje bogatstva. Najveća američka banka, JP Morgan Chase, vredi više od 10 najvećih evropskih banaka zajedno.

Konsolidovaniji evropski bankarski sektor bi podigao efikasnost i mogao bi smanjiti troškove kapitala za preduzeća, napisao je Dragi, čineći više da se ogromne gomile štednje Evropljana pretvore u investicije, piše B92.

Ali Šolc je u ponedeljak rekao da se protivi preuzimanju nakon što je italijanski kreditor rekao da je stekao prava na još 12 odsto akcija Unikredita putem derivata, podižući svoj udeo na oko 21 odsto. To bi ga učinilo najvećim akcionarom banke, ispred nemačke vlade.

Nažalost, rekla je Tinagli, „Bankarska unija… izgleda da vredi samo ako je neko grabežljivac, a ne plen.”

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici