Prema dostupnim informacijama, na sastancima sa kineskim predsednikom razmatrano je nekoliko ključnih tema. Pre svega, to je pitanje Irana - SAD i Narodna Republika Kina su se složile da se suprotstave nuklearnom oružju koje razvija Teheran.
Pored toga, obe zemlje žele slobodnu plovidbu kroz Ormuski moreuz. Prema rečima američkog predsednika, Kina je obećala da neće snabdevati Iran oružjem i izrazila je interesovanje za kupovinu američke nafte. Kina je, zauzvrat, pozvala na diplomatsko rešenje rata u Iranu. Međutim, utisak je da, osim javnih izjava, ovom posetom nije mnogo postignuto.
Nisu objavljeni konkretni sporazumi, niti tržišni indikatori ukazuju na smanjenje nove energetske krize izazvane ovim ratom. Tajvan kao osetljivo pitanje Još jedno izuzetno osetljivo pitanje je Tajvan. Kineski predsednik je nakon odlaska američke delegacije izjavio da bi ovo pitanje moglo izazvati rat između SAD i Narodne Republike Kine.
Ova izjava je prilično glasno odjeknula u svetskoj zajednici, posebno kada se uzmu u obzir diplomatske rezerve kineskih zvaničnika. Tako oštra poruka zasenila je pokušaj američkog predsednika da posetu prikaže kao "najbolji samit u istoriji".
Rat u Ukrajini
Na sastanku je bilo reči i o ratu u Ukrajini. Predsednik Tramp nije dao nikakve konkretne odgovore, osim da je i Peking zainteresovan da se sukob što pre okonča. Iako je veoma malo verovatno da će Sjedinjene Države i Evropa dozvoliti mogućnost da se Kina pridruži pregovaračkom procesu za okončanje rata u Ukrajini, uticaj Kine na Rusiju, ali i na Ukrajinu, ne može se ignorisati.
Jasno je da Peking ima veliki uticaj na Moskvu, koji se drastično povećao poslednjih godina, ali je ta zavisnost obostrana - posebno nakon hapšenja bivšeg predsednika Venecuele i nakon rata u Iranu. Pored toga, ovo pokazuje i "jednostranost" pozicije u kojoj se Kina nalazi.
Što više SAD pritiskaju zemlje koje sarađuju sa Kinom po pitanjima kao što je energetika, to je veća zavisnost Kine od Rusije. Stoga je teško zamisliti situaciju u kojoj Peking zahteva ustupke od Moskve u Ukrajini u zamenu za kontinuiranu kupovinu nafte. Pored toga, Peking lepo profitira od prodaje dronova i delova i Rusiji i Ukrajini.
Kako situacija trenutno stoji, matematika je jasna. Kina bi morala da rizikuje velike trgovinske sporazume, energetsku bezbednost i slično, zarad svoje diplomatske pozicije u svetu i mogućih budućih trgovinskih sporazuma.
Štaviše, SAD ne žele da Kina učestvuje u mirovnom procesu u Ukrajini. Zapravo, SAD ne žele ni Evropu u tom procesu, ali ga donekle prihvataju. Ova amička administracija generalno pokušava da jednostrano reši sve sukobe, neslaganja i trgovinske sporove, tako da bi iz ove perspektive uključivanje Kine u proces rešavanja rata u Ukrajini bio teret, piše Indeks.hr
Uključivanje Kine bi verovatno zahtevalo i njeno učešće u posleratnoj obnovi Ukrajine, koju Amerikanci žele da kontrolišu samostalno, samo uz određene ustupke Rusiji ili Evropi.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)