Najnoviji primer dolazi iz Teksas, gde Google gradi veliki data centar koji će, pored obnovljivih izvora, koristiti i energiju iz gasnog postrojenja. Takav pristup izaziva zabrinutost jer ukazuje na povratak fosilnim gorivima u trci za razvojem AI tehnologije.
Emisije koje zabrinjavaju
Data centar pod nazivom „Good Night“ oslanjaće se na privatnu gasnu elektranu snage 933 megavata. Procene pokazuju da bi mogao da emituje više od 4,5 miliona tona gasova godišnje – što je ekvivalent emisiji oko 970.000 automobila.
Prema rečima Majkl Tomas, ovakvi projekti jasno pokazuju koliko su fosilna goriva i dalje ključna za energetski zahtevne AI sisteme, piše Kurir.
Istovremeno, čekanja za priključenje na elektroenergetsku mrežu i visoki troškovi dodatno podstiču kompanije da razvijaju sopstvene izvore energije, među kojima prirodni gas ima važnu ulogu kao prelazno rešenje.
Kombinacija zelenog i fosilnog
Iako Google planira da koristi i oko 265 megavata energije vetra, kombinacija sa gasom ukazuje na pragmatičan zaokret u strategiji.
Podaci pokazuju da su emisije kompanije porasle za gotovo 50 odsto od 2019. godine, pre svega zbog širenja data centara.
Sličan pristup primenjuju i druge tehnološke kompanije poput Microsoft i Meta, koje kombinuju obnovljive izvore sa fosilnim gorivima kako bi zadovoljile rastuću potražnju za energijom.
Globalni pritisak
Trend nije ograničen samo na Sjedinjene Američke Države. U Ujedinjeno Kraljevstvo i drugim državama energetske mreže teško prate ubrzani rast digitalne infrastrukture.
Procene pokazuju da je u SAD u razvoju gotovo 100 gigavata kapaciteta gasnih elektrana namenjenih data centrima, dok pojedini projekti, poput „Jupiter“ u Novi Meksiko, mogu imati još veći uticaj na emisije.
Političke reakcije
Zbog ovakvih trendova raste i politički pritisak. Trojica američkih senatora – Šeldon Vajt Haus, Kris van Holen i Martin Hajnrih – zatražili su objašnjenje od kompanija poput OpenAI, Meta i xAI zbog sve veće upotrebe fosilnih goriva.
Istovremeno, globalni klimatski ciljevi, poput ograničenja zagrevanja na 1,5 stepeni, zahtevaju smanjenje emisija, što dodatno pojačava pritisak na tehnološki sektor.
Tehnološki paradoks
Dok veštačka inteligencija obećava transformaciju industrije i društva, njen energetski otisak trenutno raste brže nego što obnovljivi izvori mogu da ga prate.
Stručnjaci ističu da će prirodni gas verovatno ostati „most“ dok se ne razviju efikasnija rešenja poput baterija, obnovljivih izvora i modularnih nuklearnih sistema.
Zaključak je jasan – AI ubrzava budućnost, ali trenutno povećava pritisak na energetiku i klimatske ciljeve.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Komentari (0)