Građevinarstvo je postalo ključni faktor koji je tome doprineo, navodi se u analizi Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope (IPESE) koja je objavljena danas.

Ističe se da je bržem privrednom rastu Srbije, ali i ublažavanju posledica pada prometa u trgovini, značajno doprinelo građevinarstvo koje poslednjih godina stvara između 5,5 i 6,4 odsto BDP-a.

Podseća se da je BDP Srbije počev od 2018. godine, prema zvaničnim podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), povećan ukupno za 26,5 odsto, dok je u EU povećan za 10,2 odsto.

Ističe se da je, pri tome, ta razlika značajno veća ukoliko se uporede samo ostvareni rezultati za prošlu i procene MMF-a za ovu godinu, jer će u te dve godine BDP Srbije realno biti povećan za više od šest odsto, a u EU samo za 1,7 odsto.

-Kako sada stoje stvari, ta razlika bi na kraju ove godine mogla biti i veća, jer je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, vrednost svega što se u Srbiji stvori u prva tri meseca ove godine realno bila za 4,7 odsto, a u drugom tromesečju za 4,2 odsto veća nego u istom periodu 2023. Istovremeno, prema podacima Evrostata, BDP Evropske unije i evrozone je u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti kvartal prošle povećan za samo 0,8 i 0,6 odsto - navodi se u analizi.

Ističe se da je u EU tempo rasta bio pet, a u evrozoni sedam puta sporiji nego u Srbiji i da čak i zemlje sa najbržim rastom u EU - Poljska sa 1,5 i Irska sa 1,2 odsto – bitno zaostaju za Srbijom.

-U najvećem problemu je, ipak, Letonija, u kojoj je registrovan pad od 1,1 odsto. Isti problem muči i Švedsku i Mađarsku, u kojima je BDP pao za 0,8 i 0,2 odsto, a u drugom kvartalu je, sa velikim razočaranjem, konstatovan pad privredne aktivnosti i u Nemačkoj za 0,1 odsto - ukazuje se u analizi.

Napominje se da je neznatno veći privredni rast od Srbije imala samo Turska, s tim što je u toj zemlji inflacija u julu bila gotovo 62 odsto, tako da je, kako se ukazuje, taj rast prilično skupo plaćen, ubedljivo najvišom stopom inflacije u Evropi.

U Srbiji je u prvom tromesečju 2024. zabeležen realni rast bruto dodate vrednosti u građevinarstvu od 14,2 odsto i bio gotovo duplo veći nego u trgovini na veliko i malo, saobraćaju i sektoru usluga (7,3 odsto) i gotovo pet puta veći nego u industriji (2,9 odsto).

U drugom kvartalu se ta razlika još više povećala u korist građevinarstva, koje je stvorilo bruto dodatu vrednost realno za 12,3 odsto veću nego u istom periodu 2023, dok se realni rast ostalih sektora kretao u rasponu od 0,8 odsto (poljoprivreda) do najviše 4,5 odsto (sektor usluga).

IPESE ističe da je s druge strane, u Srbiji inflacija u julu bila 4,3 odsto, što je u granicama ciljanog okvira od tri plus-minus 1,5 odsto, a da se očekuje njeno dalje obaranje, čemu će doprineti i nova akcija Vlade Srbije "Najbolja cena", u okviru koje su od 1. septembra značajno snižene cene velikog broja osnovnih proizvoda.

-Korist od bržeg realnog privrednog rasta, uz istovremenu stabilizaciju cena, imali su i građani. O tome svedoče najnoviji podaci Evrostata da je 2020. prosečna neto plata u Srbiji za prosekom EU zaostajala čak 55, a prošle godine je taj zaostatak smanjen na 46,4 odsto ili za 8,6 procentnih poena, jer je prosečna neto plata u Srbiji iznosila 733, a u EU 1.367 evra. Tim tempom, dakle, prosečna neto zarada u Srbiji bi se za 16-17 godina izjednačila sa evropskim prosekom, što je pre samo jedne decenije izgledalo kao nemoguća misija - naglašava IPESE.

Podseća se da je u prvoj polovini ove godine prosečna neto zarada u Srbiji već dostigla 826 evra, tako da je taj zaostatak, čak i uz pretpostavku da su u EU plate nominalno povećane za sedam odsto dodatno smanjen na oko 43,5 odsto ili za gotovo tri odsto.

-Ključni preduslov daljeg ubrzanog približavanja je da Srbija i u narednom periodu nastavi brže ekonomski da raste od EU, a upravo tome bi trebalo da doprinese i novi investicioni ciklus, koji uključuje i rekordna ulaganja. Programom "Skok u budućnost - Srbija 2027" u tri naredne godine planirane su investicije veće od 17 milijardi evra - navodi se u analizi.

Ukazuje se da je, za razliku od mnogih razvijenih zemalja, Srbija recesione tendencije, posebno izražene 2020. godine, na vrhuncu pandemije korone, ublažila povećanjem javnih, kapitalnih investicija.

-I upravo zahvaljujući pojačanom ulaganju države, u skladu sa preporukama čuvenog ekonomiste Džona Majnarda Kejnza, Srbija je uspela da ostane na putanji stabilnog rasta - napominje IPESE, podsećajući da su u poslednjih 12 godina plate povećane za 134 odsto, a da je zaposlenost u junu ove godine dostigla rekordni nivo sa više od 2.315.000 zaposlenih.

Za javne investicije se sada u Srbiji godišnje ulaže oko pet milijardi evra, što je oko sedam odsto BDP-a i više od 15 odsto ukupnih javnih rashoda, a Fiskalni savet je konstatovao da je to ubedljivo najveći udeo javnih investicija u centralnoj i istočnoj Evropi, što svedoči koliko su za Vladu Srbije važne kapitalne investicije, navodi se u analizi, piše "B92".

Ukazuje se da je to sasvim logično, jer bez kvalitetne saobraćajne i druge infastrukture teško da se i u narednom periodu može očekivati rekordan priliv direktnih stranih investicija, koje su se stabilizovale na nivou većem od četiri milijarde evra godišnje.

-Od 2022. investicije u saobraćajnu infrastrukturu premašile su tri procenta BDP-a, i Srbija sada raspolaže sa oko 1,1 kilometar autoputeva na 100 kvadratnih kilometara i po tome se približila proseku zemalja centralne i istočne Evrope, a kada svi započeti auto-putevi budu završeni, biće daleko ispred njih - ističe IPESE.

Napominje se da će zbog realizacije svih planiranih projekata u sklopu priprema za veliku svetsku izložbu Ekspo 2027, udeo javnih investicija biti i nešto veći od sedam odsto BDP-a, koliko je bio u prethodnih nekoliko godina.

Osim javnih investicija, na privredni rast uticaće i dalji rast domaće tražnje, baziran na snažnom rastu prosečnih neto plata, koje su u prvih šest meseci, prema podacima Ministarstva finansija, realno povećane za 9,4 odsto i penzija, koje su u istom periodu realno porasle čak za 15,2 odsto.

-Prosečne plate bi do 2027. godine trebalo da dostignu 1.400 evra, a penzije 650 evra, pa se sa velikom dozom izvesnosti može očekivati da će domaća tražnja i u narednih nekoliko godina biti snažna poluga privrednog rasta - ističe IPESE.

Ubrzanje rasta na četiri-pet odsto u 2025. i 2026, u skladu sa novim investicionim ciklusom, očekuje i Narodna banka Srbije, koja je nedavno korigovala i procenu rasta za ovu godinu, sa 3,5 na 3,8 odsto. I eksperti NBS su konstatovali da je dobrim delom do ubrzanja tempa privrednog rasta došlo zbog povećanih fiksnih investicija, usled početka realizacije projekta Ekspo 2027. i da će u narednih nekoliko godina zbog novog investicionog ciklusa biti povećane na oko 25 procenata BDP-a, zaključuje IPESE u analizi.

a najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.