Novi dizajn na plastičnim flašama stidljivo, pa onda sve agresivnije je zaživeo je na bocama širom Evrope i u Srbiji. Građani su sve više frustirani, jer je otvaranje, ali i konzumiranje  proizvoda predstavlja pravi izazov. Novi dizajn rezultat je direktive Evropske unije koja je predložena još 2018. godine, a koja je 3. jula zvanično i stupila na snagu.

Počev od tog datuma, sastavni deo baš svih plastičnih flaša za pića, zapremine do tri litra, u EU moraju da budu neodvojivi čepovi, a sve u cilju smanjenja korišćenja plastike za jednokratnu upotrebu.

Proizvođači su znatno ranije postepeno počeli da se adaptiraju na pravila kako bi spremno dočekali samu primenu, ova regulativa, iako još nije zakonski propisana, preliće se i preliva se i na zemlje koje nisu članice Unije. Samim tim ova praksa zaživela je i u Srbiji.

[caption id="attachment_101429" align="alignnone" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Udruženja najveći recikleri u Srbiji


Uprkos naizgled dobroj odluci evropskih zakonodavaca da se spreči preterana emisija plastike, jer pored opušaka cigareta plastični zatvarači bez obzira na reciklirane boce završe bačeni u životnoj sredini, zagađujući naročito okeane i zemljište i rečne vodtokove.  Reciklaža plastičnih čepova u Srbiji pronašla je bolji način njihove iskoristivosti.

U Srbiji, već dvanaest godina unazad, postoji humanitarna akcija Čep za hendikep. U okviru ove akcije građani dobrovoljno prikupljaju čepove i ubacuju ih u posebne kutije. Kutije su u saradnji sa partnerima postavljene na određenim punktovima i  mogu naći širom zemlje. Udruženje Čep za hendikep dobijene čepove prodaje reciklerima kao tvrdu plastiku, a od novca kupuje adekvatna ortopedska pomagala za osobe sa invaliditetom.

Mada se u Srbiji velike količine plastike ne recikliraju, pa kompanije koje se bave njihovom reciklažom moraju određenu količinu i da uvezu iz regiona i Evropske Unije. Čep za hendikep doprinosi povećanju količine recikliranih materijala. Nova evropska regulativa nesumnjivo „menja igru“.

U Čepu za hendikep jul, avgust i septembar prošle godine bili su nikada jači, međutim, dugoročno gledano izgleda da evropska regulativa utiče negativno na njihov rad. Zoran Martinov, osnivač udruženja Čep za hendikep izjavio je za portal Klima 101, da je najverovatnije zbog tradicionalnog srpskog inata, prošlogodišnja.

- Kada je kompanija Koka-kola u svrhu pripreme za direktivu EU prošle godine uvela takvu ambalažu, mi smo imali nikada jači jul, avgust i septembar u preko deset godina postojanja, Razlog za to je verovatno što je kod našeg naroda proradio inat iako se naša akcija kosi sa evropskim pravilima - kazao je on. Međutim, kako pokazuju rezultati početni entuzijazam se nije zadržao i udruženje prikuplja manju količinu plastike.

Na godišnjem nivou reciklira se oko 120 tona čepova.

Čepove koje oni sakupljaju mogu se odložiti u preko 15 hiljada kutija koje se nalaze na mnogobrojnim lokacijama u zemlji, uključujući nekoliko stotina vrtića i škola, ministarstva, ambasada, kompanija, pa i stambenih zgrada. Ovim se ovo udruženje svrstava u red najvećih reciklera u zemlji.

Pored Čepa za hedikep na teritoriji Srbije i ovoga puta u Vojvodini radi još jedno udruženje koje se bavi sličnom delatnošću, Udrženje Čepom do osmeha. Oba udruženja imaju za cilj da putem ekoloških akcija pruže podršku pojedincima, osabama sa invaliditetom kao i njihovim porodicama, i tako im omoguće lakše funkcionisanje u svakodnevnom životu.

U kutije Čepa za hendikep možete odložiti sve vrste plastičnih čepova, sa plastičnih flaša za vodu i sok, ali i sa šampona, omekšivača i kupki. U obzir dolaze i zatvarači sa mleka i drugih tetrapak ambalaža, poklopci sa kečapa, jestivih i motornih ulja, flomastera i šminke, pa čak i pakovanja od kinder jaja, kutije od sočiva i plastična zaštita sa brijača.

[caption id="attachment_101432" align="alignnone" width="1000"] Foto; Shutterstock[/caption]

Budućnost čepova i njihova reciklaža


Prema poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA), u Srbiji, odlaganje na deponije predstavlja sudbinu najvećih količina smeća – a to je, kako pokazuje hijerarhija upravljanja otpadom, najmanje poželjno rešenje.

Plastične flaše, sakupljaju se i recikliraju u Srbiji. Međutim, problem je što dosta PET boca završi na deponijama, divljim deponijama i prirodi, jer ne postoji razvijen sistem sakupljanja u svim lokalnim samoupravama u Srbiji odnosno nije razvijena primarna separacija. Takođe, reciklažne kompanije u Srbiji ne raspolažu mogućnošću da recikliraju sve vidove plastike.

Ko je bio Den Rejlands, pronalazač čepa


Dan Rejlands, Englez iz Jorkšira, prvi je patentirao flašu sa zavrtnjem. Ovaj jednostavan način zatvaranja boca koji se ranije oslanjao na čepove od plute. Smatra se pronalazačem modernog čepa.

Dan Rejlands je preuzeo dužnost partnera u Hope Glass Vorks-u , nakon smrti njegovog oca, Bena Rajlandsa, 1881. Njegov odnos sa novim poslovnim partnerom, Hiramom Kodom, bio je težak od samog početka, pronašavaši bolji način zatvaranja boce onakav kakav i danas poznajemo, navukao je bes Hirama Koda koji je do tada bio poznat po staklenim zavračima svojih boca.

Sukob ove dvojice od samog početka bio je intenzivan. U jednom momentu Kod je otpustio Rejlands koji se nakon dugačkih suđenja povukao u London, gde je radio u proizvodnji gaziranih pića. Nervno rastrojen, izvršio je samoubistvo 1910 godine.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.