Kina i Srbija dele blisko partnerstvo, simbolizovano trajnim “gvozdenim prijateljstvom”. Srbija je takođe prva evropska nacija koja je prihvatila koncept “zajednice zajedničke budućnosti” koji je usvojen u kineskoj "Beloj knjizi", što dodatno učvršćuje njihov odnos i zajedničke težnje ka harmoničnom globalnom svetu.

Značajne kineske investicije u Srbiju, naročito u rudarstvo, infrastrukturu i strateška partnerstva, ističu ključnu ulogu Kine u razvoju Srbije. Sa druge strane, Srbija služi kao vitalna ulazna tačka za kinesku Inicijativu "Pojas i Put" u Evropi, povećavajući kineski uticaj u regionu.

Kao kruna odličnih diplomatskih odnosa, došlo je do potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini koji je zvanično stupio na snagu 1. jula ove godine.  Iako smo već pisali o određenim uslovima ovog pakta i novonastalim carinama, ne bi bilo na odmet da se osvrnemo na konkretne razmene dobara i poreskih olakšica između dve potpisnice.

Nedavni razvoj događaja


Dana 17. oktobra 2023. godine, predsednik Si i srpski predsednik Aleksandar Vučić sastali su se u Pekingu na trećem Forumu za međunarodnu saradnju u okviru Inicijative "Pojas i Put". Tom prilikom su proslavili potpisivanje nekoliko ključnih bilateralnih sporazuma, uključujući istorijski Sporazum o slobodnoj trgovini (FTA). Ovaj sporazum ima za cilj da unapredi trgovinu i saradnju u sektorima kao što su automobilska industrija, tehnologija, poljoprivreda i roba široke potrošnje.

Kao prvi sporazum o slobodnoj trgovini između Kine i jedne zemlje centralne i istočne Evrope, čini Srbiju 29. partnerom Kine u okviru FTA. Eliminacijom carina na mnoge proizvode, očekuje se da će sporazum značajno uticati na trgovinske dinamike u Evropi i Evroaziji, naglašavajući njihovu posvećenost uzajamno korisnim odnosima. Pregovori o FTA, koji su završeni za samo pet meseci, odražavaju visok nivo političkog poverenja između dve zemlje.

Dok se potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini smatra značajnim događajem, Srbija ovo vidi samo kao prvi korak u produbljivanju odnosa između dve zemlje, jer se Kina obavezala da će podržati Srbiju u organizaciji Expo 2027 i povećati uvoz visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda iz Srbije, uključujući suve šljive i borovnice.

Takođe, Kina će olakšati obuku mladih srpskih naučnika tokom naredne tri godine i pružiti dalju obrazovnu podršku u Kini, dok će podsticati avio-kompanije da otvore direktne letove ka Srbiji, što se može videti na već ovekovečenom primeru direktnih letova iz Beograda do Guangdžoua.

Tokom svoje poslednje posete Evropi u maju 2024. godine, predsednik Si se sastao sa predsednikom Vučićem u Beogradu, gde su se složili da slede “zajedničku budućnost” potpisivanjem 29 sporazuma za unapređenje pravne, regulatorne i ekonomske saradnje. Poseta je imala simbolički značaj, dešavajući se na godišnjicu NATO bombardovanja kineske ambasade u Beogradu 1999. godine.

[caption id="attachment_89407" align="alignnone" width="727"] Foto: Instagram printscreen/buducnostsrbijeav[/caption]

Trgovina između Srbije i Kine


Srbija je najvažniji trgovinski partner Kine u centralnoj i istočnoj Evropi, dok Kina zauzima poziciju ključnog trgovinskog partnera Srbije u Aziji. U 2023. godini, obim bilateralne trgovine porastao je na 4,35 milijardi američkih dolara. Nedavno zaključen Sporazum o slobodnoj trgovini (FTA) između Kine i Srbije očekuje se da će dodatno unaprediti liberalizaciju trgovine robom, podstičući uzajamne koristi i dobitke za obe strane.

Posebno je značajno što sporazum ne obuhvata samo poljoprivredne proizvode, već i različite sektore kao što su gvožđe, čelik, mašine, farmaceutski proizvodi i kozmetika, čime se dodatno proširuje obim bilateralne ekonomske saradnje.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, izvoz Srbije u Kinu dostigao je 124 milijarde američkih dolara u 2023. godini, pri čemu su najviše izvožene robe bile:


  • ruda šljake i pepeo (842,59 miliona američkih dolara)

  • bakar (301,04 miliona američkih dolara)

  • drvo i srodni proizvodi (36,28 miliona američkih dolara)

  • elektronska oprema (19,76 miliona američkih dolara)

  • mašine, nuklearni reaktori i kotlovi (17,24 miliona američkih dolara).


S druge strane, kineski izvoz u Srbiju iznosio je 2,7 milijardi američkih dolara u 2023. godini, sa najviše izvoženim robama kao što su:

  • mašine, nuklearni reaktori i kotlovi (811,86 miliona američkih dolara)

  • elektronska oprema (650,30 miliona američkih dolara)

  • proizvodi od gvožđa ili čelika (156,84 miliona američkih dolara)

  • vozila osim železničkih i tramvajskih (120,95 miliona američkih dolara)

  • plastika (86,43 miliona američkih dolara).


Kineske investicije u Srbiji


Srbija je postala ključno središte kineskog uticaja, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i širom Centralne i Istočne Evrope, pozicionirajući Kinu kao glavnog investitora u zemlji. Do 2022. godine, Kina je postala najveći izvor stranih direktnih investicija (FDI) u Srbiji, nadmašivši zbirne investicije svih 27 članica Evropske unije, što naglašava dubinu i složenost njihovih bilateralnih odnosa.

Srbija je takođe ključni učesnik u inicijativi “16+1”, poznatoj i kao Saradnja između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope (China-CECC Cooperation). U ovom okviru, Srbija je postala najveći korisnik oko 70 odsto kineskih investicija u regionu, koje su ukupno iznosile 10,3 milijardi američkih dolara između 2009. i 2021. godine.

[caption id="attachment_69405" align="alignnone" width="985"]Kina Foto: Shutterstock[/caption]

Među najvažnijim investicijama ističemo rekonstrukciju Pupinovog mosta, modernizaciju termoelektrane Kostolac, kao i modernizaciju i razvoj brze pruge koja povezuje Beograd i Budimpeštu.

Kinesko Ministarstvo trgovine 2022. godine izdalo je Smernice za inostrane investicije i saradnju, ističući značaj kineskih investicija u rudarskom i metalskom sektoru Srbije. Investicije u ovim sektorima uključuju različite oblike, poput akvizicija postojećih preduzeća (brownfield) i novih projekata (greenfield). Čeličana u Smederevu i rudnici u Boru su istaknuti primeri akvizicija postojećih preduzeća od strane kineskih investitora. Istovremeno, projekat Čukaru Peki predstavlja značajnu novu investiciju, koja za cilj ima da pozicionira Srbiju kao uticajnog proizvođača bakra i čelika.

Prema detaljnoj analizi sajta Čajna Brifing (China Briefing), automobilski sektor Srbije postao je još jedno fokusno područje za kineske investicije. Ključni razlog je ponuda značajnih subvencija i podsticaja od strane srpske vlade za privlačenje stranih investitora. Kineske kompanije su posebno privučene povoljnim uslovima poput niskih troškova proizvodnje, pristupa kvalifikovanoj radnoj snazi, blizine evropskog tržišta i prisustva velikih igrača u automobilskoj industriji.

Raniji sporazumi Srbije i Kine i pitanje poreza


Kina i Srbija su 1995. godine potpisale bilateralni investicioni sporazum (BIT). Iako je BIT prvobitno potpisan dok je Srbija još bila deo Savezne Republike Jugoslavije, sporazum je i dalje na snazi i nije ažuriran. Sporazum BIT podstiče povoljno investiciono okruženje, prioritizujući pravnu sigurnost i zaštitu investitora iz obe zemlje dok promoviše zajedničke ekonomske aktivnosti.

Pored BIT-a, Kina i Srbija su takođe potpisale sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja (DTA), koji sprečava da kompanije i pojedinci budu oporezovani na isti prihod u obe zemlje.

DTA, koji je stupio na snagu 1. januara 1998. godine, potpisan je 1997. godine kada je Srbija još bila deo Republike Jugoslavije. Ovaj sporazum nije ažuriran od tada.

DTA se odnosi na poreze na dohodak koje nameću Kina i Srbija. Za Kinu, obuhvata:


  • Porez na dohodak fizičkih lica

  • Porez na dohodak preduzeća sa stranim ulaganjima i stranih preduzeća.


Za Srbiju, primenjuje se na:

  • Porez na dobit korporacija;

  • Porez na dohodak građana;

  • Poreze na kapital; i

  • Porez na prihod od međunarodnog transporta.


Kada pričamo o olakšicama za dvostruko oporezivanje, Kina koristi metodu kredita, što znači da ako je prihod oporezovan i u Kini i u drugoj zemlji, poreski obveznik može obično ostvariti kredit u Kini za poreze plaćene u inostranstvu, smanjujući tako ukupno poresko opterećenje.

Slično tome, u Srbiji, ako rezident ostvari prihod ili poseduje kapital koji je oporezovan u Kini, srpska vlada dopušta odbitak od svog poreza na taj prihod ili kapital. Ovaj odbitak je jednak porezu već plaćenom u Kini, ali je ograničen na deo srpskog poreza koji odgovara prihodu ili kapitalu koji podleže oporezivanju u Kini. Pored toga, ako je prihod ili kapital oslobođen oporezivanja u Srbiji prema DTA, Srbija zadržava pravo da uključi oslobođeni prihod ili kapital prilikom obračuna poreza na preostali prihod ili kapital rezidenta.

Sve u svemu, bliski odnosi između dve zemlje pružaju Kini jedinstvenu priliku da ojača trgovinske veze sa evropskim zemljama, uključujući članice Evropske unije. Kako Unija pokušava da smanji svoju zavisnost od Kine, nedavno potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini između Kine i Srbije otvara nove mogućnosti za saradnju i diverzifikaciju trgovine. Ovaj sporazum ne samo da učvršćuje kineski trgovinski uticaj u Srbiji, već i otvara put za povećan pristup drugim evropskim tržištima.

Perspektive za dublju ekonomsku integraciju i uzajamni rast između Kine i Srbije su obećavajuće, otvarajući put za unapređenu regionalnu saradnju i razvoj.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.