Državni data centar svojim radom je doprineo da međunarodna zajednica visoko oceni tempo digitalizacije u Srbiji. Stoga ne čudi i da se po napretku na polju digitalizacije eUprave Srbija nalazi među prvih deset u svetu.

Izgradnjom Državnog data centra postavljen je infrastrukturni temelj na osnovu kojeg može da se gradi strategija digitalizacije. Otvoren je u decembru 2020. godine u Kragujevcu i predstavlja najsavremeniji objekat ovog tipa u regionu, a namenjen je čuvanju podataka građana, ali i podataka svetskih i domaćih kompanija i institucija.

Odlična vest je da je najavljeno i proširenje početkom 2025. godine, uz koje stiže i još jedan superkompjuter. Najavljena je i izgradnja Inovacionog distrikta u neposrednoj blizini Državnog data centra u Kragujevcu, a tu će biti smešten i Nacionalni centar za informacionu bezbednost.

Takođe, od kraja 2021. godine, naučnoj zajednici i naučno-tehnološkim parkovima iz Beograda, Novog Sada, Čačka i Niša, a time posredno i startap kompanijama, na raspolaganju je i platforma za razvoj veštačke inteligencije. Ciljevi su implementacija, unapređenje i širenje primene veštačke inteligencije u Srbiji, u nauci i privredi. 

Elektronski servisi sve popularniji 


Među najbolje prihvaćenim i najviše korišćenim digitalnim uslugama u privrednom sektoru u Srbiji nalazi se i Portal javnih nabavki. Servis eFaktura beleži ogroman broj svakodnevnih transakcija, a privredni subjekti su odnedavno u obavezi da unaprede svoje poslovanje kada je reč i o arhiviranju.

Kako su zakonske obaveze o elektronskom arhiviranju nedavno stupile na snagu, privredni subjekti mogu da digitalizaciju svoje arhivske podatke kroz servis eArhiv. On omogućuje da se dokumentacija čuva u elektronskom obliku, а istovremeno štedi vreme. Tako čuvanoj arhivi lakše je pristupiti i jednostavnije je doći do potrebnog dokumenta, što donosi i dodatne uštede pošto nema potrebe za štampanjem obimnih dokumentacija.

Neki od brojnih elektronskih servisa u Srbiji su i: eRegistracija privrednog društva i eRegistracija preduzetnika, elektronski servisi za građevinske dozvole, dostavljanje finansijskih izveštaja, centralne evidencije stvarnih vlasnika itd.

Digitalizovan je veliki broj servisa za sektor privrede, a najdalje je stigao bankarski sektor, koji se prvi digitalizovao pre više od dve decenije.

[caption id="attachment_92004" align="alignnone" width="640"] Foto: Shutterstock[/caption]

Sertifikat najvišeg nivoa sigurnosti čuvanja podataka


Prilaz serverima gde se čuvaju podaci ili jedinom superkompjuteru u zemlji moguć je samo kroz bezbednosnu kapsulu. To su sve neki od razloga da Državni data centar dobije sertifikat najvišeg nivoa sigurnosti čuvanja podataka.

Pouzdanost Državnog data centra je merljiva. Naime, nemački TUV ga je sertifikovao u klasu 4, najvišu za data centre, što znači 99,995 odsto sigurnosti, što praktično znači da ne mogu da stanu.

Sve ukazuje na to da privredni subjekti ne moraju da investiraju u sopstvenu IKT infrastrukturu, jer usluge koje su dostupne na tržištu mogu da zadovolje potrebe njihovog poslovanja. 

Jedan od izazova koji je uspešno prevaziđen bila je zakonska obaveza da se određene vrste i tipovi podataka čuvaju isključivo u Srbiji. Danas je moguće čuvanje takvih podataka u našoj zemlji. Jedan od provajdera koji nudi takav tip komercijalne usluge je gigant svetskog tržišta Oracle.

Tako da, ako sada pravni subjekt želi da svoje podatke čuva na Oracle Cloud-u, može da odabere Srbiju kao mesto gde će ti podaci biti hostovani. Ovo je posebno značajno za tipove podataka koji podležu zakonskoj obavezi da budu hostovani u Srbiji.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.