Proizvodnja ribe u Srbiji godinama beleži uporan pad. Razlozi su, kako saznajemo u PKS-u, sledeći - loša podsticajna politika, smanjeno tržište i domaća proizvodnja, i u poslednje dve godine, situacija sa koronavirusom. Pandemija je dovela do slabijeg poslovanja u turizmu i ugostiteljsvu, što je doprinelo tome da se mnogi ribnjaci zatvore.

Možda je to osnovni razlog što, prema podacima iz Privredne komore Srbije, ukupan uvoz iznosio 6.400 tona ribe u prva tri meseca ove godine, u vrednosti od 18,5 miliona evra. To je u redu što se tiče morske ribe, ali zabrinjava podatak da je od te sume, čak 600.000 evra odvojeno za uvoz šarana iz Hrvatske.

Teški uslovi rada


Prema rečima Nenada Budimovića, sekretara Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda u PKS-u, pored pomentog šarana, kojeg bi trebalo da bude u izobilju u našim vodama, uvezeno je i, takođe u prva tri meseca ove godine, uvezena i somovina iz Vijetnama, za 420.000 evra.

- Sigurno da uvoz slatkovodnih vrsta riba ide na štetu ribnjaka koji proizvode ovu vrstu ribe, jer naša riba onda ostaje neizlovljena - objašnjava Budimović za Bizportal.

Budimović kaže da u Srbiji postoji oko stotinjak registrovanih ribnjaka, ali se njihovo poslovanje odvija pod veoma teškim uslovima. Mnogi nisu uspeli da izlove ribu zbog smanjene potrošnje, a samim tim i da zanove proizvodnju. Protiv njih su se urotili i visoki vodni doprinosi (naknada državi za korišćenje vode), velike štete od životinja i ptica koje jedu ribu, uz gorepomenute loše faktore koji im gase prozivodnju.

Krivolov uništava riblji fond


Uprkos svim nedaćama, Budimović navodi da je u 2021. godini u Srbiji proizvedeno oko 5.740 tona ribe u ribnjacima, a oko 2.350 tona su izlovili privredni i rekreativni ribari.

Naravno, ne treba zaboraviti ni starog neprijatelja ribljeg fonda Srbije - krivolovce. Tu je situacija prilično katastrofalna - zbog krivolova ukupni ulov biva oštećen za ogronnih  30 odsto.

Šta činiti? Budimović kaže da je na mnogim sastancima, koji su u PKS-u održani sa Grupacijom za ribarstvo, zaključeno da je potrebno smanjiti, ili čak ukinuti vodne doprinose, nekako nadoknaditi štetu koja nastaje od krivolova, životinja i ptica... i, ne manje važno, propagirati ribu kao dobru i zdravu ishranu za ljude. Dakle, rešenja uvek ima, samo iz treba primeniti u praksi.