Razlozi za to su višestruki, a najčešće proizlaze iz potrebe za prilagođavanjem tržištu rada koje se kontinuirano menja. Dok su nekada tradicionalna zanimanja bila stabilna i nudila dugotrajnu zaposlenost, danas se pojavljuju nova zanimanja i tehnologije koje zahtevaju drugačija znanja i veštine. Kao rezultat toga, radnici sve češće prepoznaju važnost sticanja dodatnih kompetencija kako bi ostali konkurentni i obezbedili sigurnost svog zaposlenja.

Tržište rada u Hrvatskoj, ali i u svetu, prolazi kroz ubrzane promene koje diktiraju digitalizacija, automatizacija i globalizacija. Poslodavci traže stručnjake koji mogu brzo da odgovore na nove izazove i fleksibilno da se prilagođavaju promenama, što često zahteva prekvalifikaciju ili dodatne edukacije. Istovremeno, tradicionalna zanimanja suočavaju se sa smanjenom potražnjom, a tržište rada postaje sve dinamičnije i nepredvidljivije. Takva situacija podstiče ljude da aktivno preispituju svoje profesionalne puteve i ulažu u sticanje novih kompetencija, piše Dnevno.hr.

Sve veća dostupnost različitih programa obrazovanja, od onlajn kurseva do formalnih programa prekvalifikacije, dodatno olakšava proces prilagođavanja tržištu rada. Ljudi sve više prepoznaju da prekvalifikacija nije samo način pronalaženja novog posla, već i prilika za lični razvoj i profesionalni rast. U kontekstu Hrvatske, gde stopa nezaposlenosti i dalje predstavlja izazov, prekvalifikacija postaje ključna strategija za zadržavanje zaposlenosti, prilagođavanje tehnološkim inovacijama i povećanje konkurentnosti radne snage na domaćem i međunarodnom tržištu.

Prema podacima HZZ-a, prošle godine dodeljeno je 22.008 vaučera – 14.676 zaposlenim, a 7.332 nezaposlenim osobama. Od proleća 2022. godine, otkako se mera sprovodi, ukupno je dodeljen 51.521 vaučer, s tim da je zahteva bilo oko 12.000 više. Prosečan iznos vaučera bio je 990 evra, a najviše ih je dodeljeno za digitalne programe.

Tema prekvalifikacija pokrenuta je i na Reditu. „Poznajete li ljude koji su se sa VSS prekvalifikovali u neko zanimanje za koje je dovoljna SSS i sada to rade? Čitao sam neki dan da je preko 20.000 Hrvata iskoristilo vaučere za prekvalifikacije i edukacije u različitim zanimanjima. Da li ste vi to uradili ili poznajete nekoga ko je sa bilo kojim fakultetom otišao da radi posao za koji je dovoljna srednja škola? Zašto su to uradili? Da li su zadovoljni?“, pitao je jedan Hrvat.

U odgovorima su ljudi počeli da navode primere iz svoje okoline. Potvrđuju da ih ima mnogo. „Inženjer elektrotehnike kome je dosadilo da ima veliku odgovornost za male pare dao je otkaz i počeo da postavlja laminat i parket, prvo kao pomoćni radnik, a kasnije kao sam svoj majstor. Nije se zapravo prekvalifikovao, samo je promenio karijeru“, jedan je od prvih odgovora.

Javila se i jedna Hrvatica koja je rekla da zna nekoliko visokoobrazovanih žena iz oblasti prava i medicine koje su otišle iz struke i počele da rade u ugostiteljstvu. „Najpre kao konobarice, a jedna je kasnije postala poslastičarka i u tome se pronašla. Znam i jednog dečka (takođe VSS) koji je počeo da radi kao automehaničar i na kraju se u tome zadržao jer je shvatio da mu to ide i da ga zanima. Ljudi kada upisuju fakultet najčešće imaju 18–19 godina i tokom godina se menjaju, bolje upoznaju sebe, pa nije čudno da naprave velike promene u karijeri i poslu.“

„Prijatelj je završio saobraćajni fakultet, a sada radi SSS posao crtanja za jednu arhitektonsku firmu. Ide u večernju školu“, dodaje jedan korisnik Redita.

Zaključak je da se neki odlučuju na prekvalifikaciju iz nužde, a neki zato što su shvatili da je odluka koju su doneli prilikom upisivanja fakulteta za njih bila pogrešna, te su sada iskoristili prilike za prekvalifikaciju kako bi radili ono što zaista vole.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.