Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, domaći gosti ostvarili su za 10,2 odsto manje noćenja nego u istom periodu prethodne godine.

Ukupan rezultat delimično su popravili strani turisti, koji su u periodu januar–novembar povećali broj noćenja za 3,9 odsto. Ipak, ni to nije bilo dovoljno da se nadoknadi pad domaćih gostiju, pa je ukupan broj noćenja u banjama i dalje manji za 7,8 odsto u odnosu na 2024. godinu.

U prvih 11 meseci u srpskim banjama ostvareno je ukupno 2.241.279 noćenja, od čega 424.934 pripada stranim gostima.

Sličan trend vidi se i kod dolazaka. Banjski sektor beleži ukupan pad od 4,2 odsto, pre svega zbog smanjenja broja domaćih gostiju za 5,8 procenata. Stranci su, s druge strane, povećali dolaske za 2,5 odsto.

Vrnjačka Banja i dalje bez premca

Lidersku poziciju u banjskom turizmu i dalje drži Vrnjačka Banja, sa nešto više od 627.000 noćenja u prvih 11 meseci. Ona je ujedno i jedna od retkih koja beleži rast – 6,2 odsto više nego prošle godine, zahvaljujući snažnom dolasku stranih gostiju, čija su noćenja porasla za gotovo 20 odsto.

Posebno se izdvaja novembar, kada je zabeležen rast od čak 50,6 odsto.

Na drugom mestu je Sokobanja sa oko 432.000 noćenja, ali uz pad od 9,1 odsto, jer su i domaći i strani gosti dolazili ređe.

Sledi Banja Vrdnik sa 212.748 noćenja i blagim minusom od 1,1 odsto, dok je jedina preostala banja sa više od 100.000 prenoćišta Banja Koviljača, koja je ostvarila 165.270 noćenja i rast od 8,5 odsto.

Od ukupno 18 banja koje prati zvanična statistika, osim pomenutih, rast broja noćenja zabeležile su još samo tri.

Reč je o Vranjskoj Banji, sa rastom od 6,6 odsto, i dve manje poznate banje koje su ostvarile skok veći od 60 procenata – Novopazarskoj i Gamzigradskoj Banji.

Novopazarska Banja povećala je broj noćenja za čak 65,7 odsto, na 22.677. Smeštena je na severozapadnim padinama Rogozne, na nadmorskoj visini od 504 metra, što je svrstava među najviše banje u Srbiji. Ima 14 izvora termomineralne vode i smatra se glavnim centrom za lečenje distrofičara, uz Specijalnu bolnicu sa 180 ležajeva.

Gamzigradska Banja, koja se nalazi 11 kilometara od Zaječara, ostvarila je rast od 60,5 odsto, ali sa svega 857 noćenja. Poznata je po termomineralnim vodama i Specijalnoj bolnici „Gamzigrad“, specijalizovanoj za rehabilitaciju oboljenja perifernih krvnih sudova.

Najveći pad beleži Lukovska Banja

Najveći pad u 2025. godini zabeležila je Lukovska Banja na obroncima Kopaonika, gde je broj noćenja u prvih 11 meseci gotovo prepolovljen u odnosu na godinu ranije. Ostvareno je nešto više od 90.000 noćenja.

Hotelski kapaciteti u Lukovskoj, Prolom i Kuršumlijskoj Banji posluju u okviru kompanije „Planinka“ i imaju veliki značaj za razvoj ovog dela Srbije.

Marketing menadžer kompanije Planinka Marko Gašić navodi:

„Prema našim podacima, u hotelima u Lukovskoj Banji u prošloj godini ostvareno je više od 83.000 noćenja, uz pad od 10 % – najviše zbog delimičnog smanjenja kapaciteta dva hotela zbog renoviranja. Broj gostiju poslednjih godina je stabilan, a u 2025. je bio nešto manji jer hotel ‘Bela Jela’ nije radio u julu zbog renoviranja, a hotel ‘Kopaonik’ od januara do aprila zbog renoviranja smeštajnih jedinica, restorana, recepcije i bara.“

Kuršumlijska Banja je u prošloj godini ostvarila više od 68.000 noćenja, što je rast od 20 odsto, dok je Prolom Banja sa nešto više od 93.000 noćenja ostala na nivou 2024. godine.

„Projekcije za ovu godinu su pozitivne. Gosti su već započeli sa rezervacijama i zadovoljni smo dinamikom kojom se one odvijaju.
Iako vaučeri svakako predstavljaju dodatnu pogodnost za deo domaćih turista, naši gosti se u velikoj meri odlučuju za dolazak i rezervacije nezavisno od ovog vida državne podrške, pre svega zbog kvaliteta ponude i prepoznatljivosti naših banja“, kaže Gašić.

On ističe da stranci čine skoro petinu ukupnog broja noćenja, a najviše ih dolazi iz Severne Makedonije.

„U Lukovskoj banji u planu je rekonstrukcija i dogradnja hotela ‘Jelak’, dok je u Kuršumlijskoj banji predviđena izgradnja još jednog hotelskog objekta. U Prolom banji planirano je renoviranje medicinskog bloka, sa ciljem unapređenja zdravstvenih usluga“, navodi Gašić, dodajući da će se paralelno raditi na unapređenju ponude, uređenju okoline i edukaciji zaposlenih kako bi se obezbedio održiv rast i dugoročna konkurentnost.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.