Sve veći broj zaposlenih u Hrvatskoj otvoreno govori da radi poslove koji su, kako kažu, potpuno beskorisni - ne doprinose društvu, ne razvijaju veštine i služe samo da "popune formu". Iza statistike o zaposlenosti krije se frustracija ljudi koji osećaju da im radni dani prolaze uzalud.

Pitanje postavljeno na Reditu (Redditu)  - koji su najgori beskorisni poslovi u Hrvatskoj - otvorilo je Pandorinu kutiju, a iza stotina komentara ne krije se samo nezadovoljstvo radnim mestima, već šira slika tržišta rada u kojem se mnogi zaposleni osećaju potrošno i suvišno.

U diskusiji su se kao najčešći primeri "beskorisnih poslova" izdvajali oni koji, kako sami radnici navode, ne stvaraju stvarnu vrednost, ali zahtevaju stalnu dostupnost, poslušnost i psihološku iscrpljenost.

 - Prodavci u autosalonima - više korisnih informacija mi da Gugl i Čet Dži-Pi-Ti nego oni - rekao je korisnik Redita.

Među njima su administrativne pozicije bez jasnih ovlašćenja i razni oblici prodaje u kojima je jedini cilj agresivno nuditi proizvode koje ni sami zaposleni ne bi kupili.

Jedan od korisnika grupe naveo je da u njegovoj firmi postoje direktor hotela, pomoćnik direktora i pomoćnik pomoćnika direktora. A, drugi je na ovu objavu reagovao duhovito i sarkastično.

 - Treba pitati ovog pomoćnika pomoćnog direktora jel mu treba pomoćnik kako bi lakše pomagao pomoćnom direktoru - rekao je on.

Posebno oštri komentari odnosili su se na korporativna okruženja, gde se, prema svedočenjima učesnika, često simulira rad: sastanci bez zaključaka, izveštaji koje niko ne čita i ciljevi koji se menjaju iz meseca u mesec.

 - Najgore nije mala plata, već osećaj da ti je ceo radni dan besmislen - napisao je jedan korisnik.

Ni sezonski poslovi nisu pošteđeni kritika. Iako su za mnoge jedina opcija, radnici ih opisuju kao slabo plaćene, fizički iscrpljujuće i često praćene lošim odnosom poslodavaca. Ugostiteljstvo i turizam, okosnica hrvatske ekonomije, u komentarima se pojavljuju i kao simbol hronične nesigurnosti i potrošnosti radne snage.

Zanimljivo je da se pod "beskorisne poslove" ne svrstavaju nužno slabo plaćeni fizički poslovi. Naprotiv  - mnogi su istakli da su upravo poslovi sa jasnim rezultatom, makar bili teški, psihološki lakši od onih u kojima se ne vidi smisao ni kraj.

Ova online rasprava nije tek internet ventil za nezadovoljstvo. Ona ukazuje na dublji problem: rastući jaz između rada i smisla, između uloženog truda i društvene vrednosti koju taj rad nosi. U zemlji u kojoj se često govori o nedostatku radne snage, sve više ljudi se pita ne nedostaje li zapravo - smislenih poslova.

Ova rasprava pokazuje da radnike ne muče samo visina plate ili uslovi rada, već sve češće - gubitak smisla.

Poslovi koji ne nude jasan rezultat, razvoj ili osećaj doprinosa ostavljaju dublje posledice od fizičkog umora: stvaraju apatiju, frustraciju i osećaj potrošenog vremena. U tom kontekstu, najveći problem tržišta rada nije manjak radnih mesta, već manjak onih koji ljudima daju razlog da veruju da njihov rad ima vrednost.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.