Biljna hrana može i dalje da se prodaje i promoviše koristeći termine koji su tradicionalno povezani s mesom, pod uslovom da je njen sastav jasno označen i ne dovodi potrošače u zabludu, presudio je Sud pravde EU.

Države članice EU ne mogu zabraniti proizvođačima hrane da daju vegetarijanskim proizvodima oznake koje su tradicionalno povezane s mesom kako bi privukli potrošače, pod uslovom da jasno objasne šta se zapravo nalazi u proizvodima, odlučio je danas (4. oktobra) Evropski sud pravde (ESP).

Uobičajeni termini vezani za meso, poput odrezaka, kobasica, eskalopa i burgera, mogu se koristiti u reklamiranju vegetarijanske hrane, sve dok država nije uspostavila specifičan zakonski naziv za hranu koja se bazira na biljnim proteinima, navodi sud.

Zakon iz Francuske iz 2021. godine, koji je osmišljen radi povećanja transparentnosti za potrošače, zabranio je upotrebu mesnih termina, poput „vege burgera“ ili „veganskih kobasica“, u reklamiranju hrane napravljene od biljnih proteina.

Grupacije za zastupanje prava, uključujući Evropsku vegetarijansku uniju (EVU) i Udruženje vegetarijanaca Francuske (AVF), osporile su ovaj dekret, tvrdeći da je u suprotnosti sa zakonima EU.

U avgustu 2023. godine, Francuski državni savet, vladino telo koje savetuje i izvršnu i sudsku vlast, uputilo je ovaj slučaj Evropskom sudu pravde, glavnom autoritetu za tumačenje zakona EU.

Sada su sudije EU presudile da, iako države članice mogu stvoriti zakonske nazive za hranu – odnosno koristiti specifične termine za označavanje određenih prehrambenih proizvoda, uključujući biljne alternative – ukoliko to ne učine, ne mogu sprečiti proizvođače hrane na bazi biljnih proteina da koriste uobičajene deskriptivne nazive za označavanje proizvoda.

Sud je naglasio da ova odluka ne utiče na pravo države članice da sprovodi pravila za zaštitu potrošača u slučajevima kada smatra da je reklamiranje obmanjujuće.

-Osiguravanjem jasnoće u označavanju hrane, možemo promovisati biljne alternative i raditi na postizanju ekoloških ciljeva, kao i jačanju konkurentnosti i inovacija u EU-ekao je Rafael Pinto, menadžer za politiku EU u Evropskoj vegetarijanskoj uniji u saopštenju za javnost povodom presude.

Šire implikacije


Proizvodi na bazi biljnih proteina postaju sve popularniji širom EU, ali i dalje postoji neizvesnost u vezi s tim kako bi ti proizvodi trebalo da budu označeni i reklamirani unutar Jedinstvenog tržišta.

Odluka suda EU verovatno će imati dalekosežne posledice, jer su zemlje poput Belgije i Italije razmatrale uvođenje zakona sličnog francuskom.

Sličan pravni problem pojavio se 2017. godine kada je najviši sud EU bio pozvan da se izjasni o upotrebi termina vezanih za mlečne proizvode za biljne alternative, kao što su napici od soje i ovsa.

Tada je Evropski sud pravde presudio da samo proizvodi koji sadrže stvarne mlečne sastojke mogu koristiti termine poput mleko, puter ili jogurt, što je rezultiralo time da su biljne alternative označavane kao "napici" na evropskim policama.

Označavanje hrane u EU regulisano je od ranih 1990-ih, a pravila trgovine za većinu proizvoda koji se prodaju u Evropi spadaju pod Zajedničke organizacije tržišta (CMOs) u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (CAP). Ovaj okvir reguliše proizvodnju i trgovinu hranom životinjskog i biljnog porekla širom EU.

Godine 2020, Evropski parlament je odbacio pokušaj da se nazivi povezani s mesom rezervišu isključivo za proizvode napravljene od životinjskih delova tokom rasprava o poslednjoj reformi poljoprivrednih subvencija EU. Ova odluka je usledila nakon glasanja poslanika Evropskog parlamenta protiv serije amandmana kojima se nameravalo uvesti stroža pravila za označavanje biljnih proizvoda, piše Euronjuz.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.