Prema poslednjoj proceni, iz sada već davne, 2013. godine najskuplji sat na svetu je "Brege broj 1160 grand kompilacija", poznatiji kao "Marija Antoaneta" ili jednostavno "Kraljica".

Sat, koji je u vlasništvu muzeja, je tada procenjen na 30 miliona dolara, pa mada je u međuvremenu, par satova "Patek-Filip" prodato za nešto veću sumu, smatra se da bi ovaj sat sa lakoćom, na nekoj od aukcija, dostigao rekordnu cenu.

Priča o ovom satu je neprocenjiva.

Sve je "zakuvao" jedan švedski plemić.

Grof Hans Aksel von Fersen bio je švedski admiral, vrhovni sudija, diplomata, učestvovao je u ratu za nezavisnost Amerikanaca (na njihovoj strani) protiv Engleza, diplomata na dvoru Francuske...

I tu je upoznao poslednju kraljicu Francuske Mariju Antoanetu. Očaran kraljicom, a kažu da su bili i više od prijatelja, odlučio je da joj pokloni nešto nesvakidašnje pa je kod čuvenog švajcarskog majstora za izradu satova Abrahama-Luja Bregea 1782. godine naručio specijalan sat. Zlato, platina, safiri, rubini, čudesni mehanizam koji pored vremena pokazuje i "večiti kalendar", ima i štopericu, pokazuje temperaturu, ima prvi u svetu "anti-šok" sistem, nezavisnu sekundaru, još mnogo drugih čudesa...

Sve je to, pored čudesne istorije, utkano u vrednost ovog sata. Naravno, satu se nije divila ni Marija Antoaneta koja je, 16. oktobra 1793. ostala ne samo bez sata već i bez glave.

Sat je bio u posedu Brege familije sve do 1877. kada je celu firmu kupio ser Spenser Barton.

Jedan drugi engleski lord, ser Dejvid Lajonel Salamons je 1920. svojoj kolekciji satova "Brege" priključio i ovaj.

Posle smrti, 1927. ser Salamona otkriveno je da je on u svom testamentu najvredniji deo svoje kolecije od 57 satova, među kojima je i "Kraljica" zaveštao jednom muzeju u Jerusalimu.

Sat je ukrao 1983. kažu jedan od najboljih lopova svih vremena, izvesni Nahaman Diler, ali je pronađen i vraćen u muzej 2007.