Svetska energetska zavisnost od nafte, prirodnog gasa i uglja će potrajati jer energetska tranzicija, na globalnom nivou, još nije završena.
- Prvo, konkurentnost troškova i ekonomski pragmatična energetska tranzicija ostaju najvažniji faktori. Drugo, ne postoji čarobni metak za dekarbonizaciju. Zemlje i regioni će pratiti različite putanje, u skladu sa lokalnim ekonomskim uslovima, dostupnim resursima i realnostima u industriji - navodi se u izveštaju McKinsey-ja, piše "Politika".
Izveštaj dolazi nakon godina kada su druge konsultantske firme i Međunarodna agencija za energiju (IEA) zagovarale brzu energetsku tranziciju i predviđale vrhunac potražnje za naftom do 2030. godine. McKinsey sada ističe da geopolitička nesigurnost, promenljive politike i sve veća potražnja za energijom menjaju globalni energetski pejzaž.
[caption id="attachment_161815" align="aligncenter" width="1000"]
Foto:Shutterstock[/caption]
Zbog ovih faktora, upotreba fosilnih goriva, posebno prirodnog gasa, očekuje se i posle 2050. godine. Nafta, gas i ugalj prema projekcijama nastaviće da čine između 41 i 55 odsto globalne energetske potrošnje. Prirodni gas beleži najveći porast, kako u proizvodnji električne energije, tako i u krajnjoj potrošnji, često zamenjujući goriva sa većim emisijama štetnih gasova.
McKinsey zaključuje da će energetski sistem budućnosti biti miks fosilnih goriva i obnovljivih izvora, prilagođen ekonomskim i lokalnim realnostima, a ne rezultat jedinstvene globalne strategije dekarbonizacije.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
?is_from_webapp=1&sender_device=pc
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.