Aktivisti su se u petak pripremili za proteste širom sveta kako bi zahtevali akciju u vezi sa klimatskim promenama baš u trenutku kada je u Njujorku počelo nekoliko velikih klimatskih događaja tokom nedelje.

Planirane su akcije u Berlinu, Briselu, Rio de Žaneiru, Nju Delhiju i mnogim drugim gradovima koje organizuje alijansa grupa civilnog društva i grupa koju predvode mladi Petkom za budućnost. Održaće se više od 150 događaja u 50 zemalja.

U Nemačkoj, gde je registrovano 100 protesta širom zemlje, očekuje se da će se najveći klimatski štrajkovi održati u Berlinu, Hamburgu i Minhenu.

Ovo uključuje i njujorško poglavlje grupe, koje je planiralo marš preko Bruklinskog mosta nakon čega bi usledio miting za koji su se organizatori nadali da će privući najmanje 1.000 ljudi. U subotu i nedelju se očekuju još protesta.

Zašto se demonstranti okupljaju u Njujorku?


Ove nedelje, Njujork je domaćin Klajmat vik Njujork, godišnjeg događaja koji organizuje međunarodna neprofitna Climate Group u partnerstvu sa UN i Gradom Njujorkom.

Istovremeno, svetski lideri će biti na Generalnoj skupštini UN gde se očekuje da se pozabave ovim pitanjem na nekoliko frontova, uključujući prikupljanje triliona pomoći za siromašnije zemlje koje najviše pate od klimatskih promena. Dolazi samo 60 dana pre sledećeg velikog samita UN o klimi, COP29 u Azerbejdžanu u novembru.

Njujorški protest je imao za cilj "stubove fosilnih goriva" - kompanije koje zagađuju, banke koje ih finansiraju i lidere koji propadaju u pogledu klime, rekla je Helen Manćini, organizatorka i apsolventica gradske srednje škole Stuivesant.

Kakav je klimatski napredak postignut od početka Fridai for Future?
Protesti mladih protiv klimatskih promena počeli su u avgustu 2018. kada je Greta Tunberg, tada nepoznata petnaestogodišnjakinja, napustila školu da bi organizovala sedeći štrajk ispred švedskog parlamenta zahtevajući klimatske akcije i okončanje upotrebe fosilnih goriva.

U šest godina otkako je Thunberg osnovao ono što je postalo petak za budućnost, globalne emisije ugljen-dioksida iz sagorevanja fosilnih goriva porasle su za oko 2,15 odsto, prema Globalnom projektu ugljenika, grupi naučnika koji prate zagađenje ugljenikom.

Rast emisija je usporen u poređenju sa prethodnim decenijama i stručnjaci predviđaju da će uskoro dostići vrhunac - daleko od smanjenja od 43 odsto potrebnog da se zagrevanje zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa.

Od 2019. godine, emisije ugljen-dioksida iz uglja porasle su za skoro 900 miliona tona, dok su emisije prirodnog gasa neznatno porasle, a zagađenje naftom se smanjilo za malu količinu, prema Međunarodnoj agenciji za energiju. Taj rast su pokrenule Kina, Indija i zemlje u razvoju.

Ali emisije iz naprednih ili industrijalizovanih ekonomija padaju i 2023. bile su najniže u poslednjih više od 50 godina, prema IEA. Emisije uglja u bogatim zemljama pale su na nivoe viđene oko 1900. godine, a Ujedinjeno Kraljevstvo sledećeg meseca treba da zatvori svoju poslednju elektranu na ugalj.

U proteklih pet godina, čisti izvori energije su porasli dvostruko brže od fosilnih goriva, pri čemu su i solarni i vetar pojedinačno rasli brže od električne energije zasnovane na fosilnim gorivima, prema IEA.

Otkako je Tunbergova počela protest pre šest godina, Zemlja se zagrejala za više od 0,29 stepeni Celzijusa, a prošla godina je postavila rekord za najtopliju godinu, a ova godina je spremna da pređe tu oznaku, prema Nacionalnoj administraciji za okeane i atmosferu SAD i Evropskoj agenciji za klimu Kopernik, prenosi Euronews.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.