Razlog su rekordni izostanci sa posla i usporavanje privrede, zbog čega vlasti uvode stroža pravila za otvaranje bolovanja.
Najveća promena odnosi se na obavezu da zaposleni već prvog dana odsustva pribave lekarsku potvrdu, umesto da nekoliko dana budu kod kuće bez nje.
Šta se menja?
Do sada su zaposleni u Nemačkoj mogli da odsustvuju sa posla do tri dana bez lekarskog uverenja, osim ako poslodavac nije zahtevao drugačije. Posle pandemije koronavirusa uvedena je i mogućnost dobijanja potvrde o bolovanju telefonom, koja je 2023. godine postala trajna praksa.
Prema planu reforme kancelara Fridriha Merca, ove pogodnosti biće ukinute.
Zaposleni će morati da već prvog dana bolesti lično odu kod lekara kako bi dobili potvrdu koja će elektronski biti prosleđena poslodavcu.
Vlada očekuje da će na taj način smanjiti broj izgubljenih radnih dana i povećati produktivnost.
Rekordan broj bolovanja zabrinuo vlasti
Povod za izmene zakona jesu podaci koji pokazuju da su zaposleni u Nemačkoj tokom 2025. godine prosečno bili na bolovanju čak 19,5 dana, navodi Institut IGES iz Berlina.
Istovremeno:
- broj bolovanja zbog problema sa mentalnim zdravljem porastao je za 6,9 odsto;
- najčešći razlozi odsustva su respiratorne bolesti, psihički poremećaji i bolesti mišićno-koštanog sistema;
- elektronski sistem prijavljivanja bolovanja omogućio je preciznije evidentiranje i kratkotrajnih odsustava.
Zbog usporavanja privrede i prognoziranog rasta od svega 0,5 odsto u 2026. godini, vlasti smatraju da su izmene neophodne.
Lekari i sindikati oštro protiv
Predlog je izazvao burne reakcije.
Lekari upozoravaju da će obaveza odlaska kod lekara prvog dana bolesti dodatno opteretiti ambulante i naterati bolesne građane da izlaze iz kuće umesto da se oporavljaju.
Sindikat Verdi ocenio je da ovakva odluka stvara "kulturu nepoverenja" prema zaposlenima, dok stručnjaci smatraju da bi fleksibilniji modeli rada i prevencija sagorevanja na poslu dali bolje rezultate.
Koliko se plaća bolovanje u Nemačkoj?
I pored najavljenih izmena, Nemačka i dalje ima jedan od najpovoljnijih sistema zaštite zaposlenih u Evropi.
- prvih šest nedelja zaposleni primaju punu platu koju isplaćuje poslodavac;
- nakon toga isplatu preuzima zdravstveno osiguranje u visini od oko 70 odsto bruto zarade;
- naknada može da se prima do 78 nedelja u periodu od tri godine za isto oboljenje.
Srbija beleži sličan trend
Istraživanja pokazuju da i u Srbiji postoje izraženi sezonski skokovi bolovanja.
Najveći broj odsustava sa posla beleži se tokom januara i jula, kada je broj zaposlenih na bolovanju tradicionalno najveći.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)