Od početka marta, vrednost plemenitog metala pala je za oko 800 dolara po unci, odnosno oko 15 procenata.

Nakon što je početkom marta dostiglo skoro 5.400 dolara po unci, zlato se do kraja meseca stabilizovalo u rasponu između 4.400 i 4.700 dolara.

Ovo je izbrisalo veliki deo dobitaka ostvarenih tokom godine, koja je počela rekordnim rastom.

Najveći pad u više od četiri decenije

Posebno nagli pad zabeležen je u trećoj nedelji marta, kada je cena zlata pala sa oko 5.000 dolara na nešto više od 4.500 dolara za samo nekoliko dana.

Prema analitičarima, ovo je najveći nedeljni pad u poslednjih 43 godine.

Takav razvoj događaja iznenadio je tržišta jer zlato obično jača u krizama.

Ovog puta se desilo suprotno - dvogodišnji uzlazni trend je prekinut upravo u trenutku eskalacije geopolitičkih tenzija. Zašto cene zlata ponekad padaju u vremenima krize? 

Iako se ovo na prvi pogled čini paradoksalnim, sličan obrazac je viđen i ranije, na primer na početku finansijske krize 2008. godine, piše Handelsblat.

U vremenima velikih padova na berzi, investitori često prodaju zlato kako bi pokrili gubitke ili ispunili obaveze prema brokerima.

Pošto je tržište zlata veoma likvidno, ono je prvo na udaru. Dodatni razlog leži u činjenici da je zlato snažno poraslo u poslednje dve godine, pa su mnogi investitori sada odlučili da unovče profit. Promena očekivanja o kamatnim stopama Ključni faktor pada cena zlata su i promena očekivanja o monetarnoj politici.

Dok se početkom godine očekivalo nekoliko smanjenja kamatnih stopa od strane američke centralne banke, tržište sada čak računa na mogućnost njihovog povećanja.

Više kamatne stope negativno utiču na zlato jer ne donosi kamatu, što ga čini manje atraktivnim u poređenju sa drugim oblicima investicija.

Analitičari i dalje vide rast Uprkos trenutnom padu, mnoge finansijske institucije i dalje veruju u rast cena zlata.

Goldman Saks procenjuje da bi zlato moglo ponovo da dostigne 5.400 dolara po unci tokom godine, dok UBS ide korak dalje i predviđa cenu od 5.900 dolara do početka 2027. godine.

Komercbank je takođe podigao svoju prognozu na 5.000 dolara do kraja 2026. godine.

Stručnjaci ističu da zlato obično najbolje funkcioniše u drugoj fazi krize - kada ekonomski rast slabi i centralne banke počinju da snižavaju kamatne stope. 

Moguća prodaja zlata iz rezervi Jedan potencijalni rizik za cenu zlata je mogućnost da zemlje počnu da prodaju svoje rezerve. Ako se sukob dalje proširi i poremeti prihode od nafte, neke zemlje bi mogle da posegnu za zlatom kako bi obezbedile likvidnost. Već je zabeleženo smanjenje zlatnih rezervi u Turskoj, što je dodatno pritisnulo cenu na tržištu.

Međutim, većina analitičara ne očekuje masovnu rasprodaju, već moguće usporavanje kupovine zlata od strane centralnih banaka.

Šta ovo znači za investitore?

Na kraći rok, moguće su dalje fluktuacije i padovi cena, posebno ako inflacija i visoke kamatne stope ostanu u fokusu tržišta. Međutim, na srednji i duži rok, energetska kriza i potencijalna stagflacija mogle bi ponovo da pokrenu cenu zlata.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici