Srbija je u drugom tromesečju 2024. godine bila u samom evropskom vrhu po prosečnom rastu zarada u odnosu na isti period prošle godine.

Zarade u Srbiji porasle su za 14,3 odsto, za razliku od Evropske unije, gde su zarade porasle za 5,1 odsto, dok su u drugom kvartalu ove godine u evrozoni lična primanja porasla za 4,5 odsto na godišnjem nivou, usporavajući u odnosu na isti period prošle godine. rast od 5,2 odsto u prvom kvartalu ove godine, pokazali su najnoviji podaci Evrostata.

Plate u industriji zaostaju


Međutim, ekonomista Ivan Nikolić sa Instituta društvenih nauka podseća da je još nekoliko zemalja, uglavnom zemalja našeg susedstva, zabeležilo čak i brži rast zarada od Srbije. To su Bugarska (15,4 odsto) i Rumunija (15 odsto), dok je u Hrvatskoj taj rast iznosio čak 17,6 odsto.

-Međutim, ako, na primer, posmatramo kumulativni rast zarada, u odnosu na prosek od 2020. do drugog kvartala ove godine, rezultati su sledeći: u Srbiji su zarade povećane za 61,6 odsto, dok je samo u Mađarskoj bilo beleži veći rast zarada nego u Srbiji – 62,2 odsto. Dakle, mi i Mađari smo najbolji po rastu plata – podseća Nikolić, dodajući da su na toj listi i Bugari sa rastom plata od 61,5 odsto, a slede Rumuni – 55,4 odsto, dok su Hrvati nešto slabiji. ovde – kaže Nikolić, prenosi Polisa.

Teško je održati standard građana


Na neki način, povećanjem zarada, standard se pokušava vratiti na prethodni nivo.
-Deo objašnjenja leži u fenomenu produktivnosti, koji, u suštini, zaostaje u Evropi poslednje dve godine, posebno u regionu gde plate rastu mnogo brže od BDP-a, a posebno, ako se posmatraju plate. u industriji, u odnosu na rast fizičkog obima proizvodnje- navodi Nikolić.

Ipak, Srbija je među zemljama koje beleže relativno visok međugodišnji privredni rast (4,2 odsto u prvih sedam meseci ove godine), a zemlje poput Rumunije i Bugarske ove godine nemaju privredni rast, ali imaju tako visok rast plata.

To samo ukazuje da vlade ovih zemalja pokušavaju da kompenzuju negativne posledice izazvane globalnom inflacijom, posebno u poslednjih godinu dana, uprkos stagnaciji privrede. Na neki način se povećanjem zarada standard pokušava vratiti na prethodni nivo – objašnjava ekonomista.

Priznaje i da je teško održati takvu dinamiku rasta plata, jer to narušava produktivnost i, u krajnjoj liniji, konkurentnost tih zemalja.

-Samo to ih čini manje konkurentnim, jer su im troškovi rada mnogo veći od same proizvodnje, odnosno rasta BDP-a, a to je dugoročno neodrživo. Srbija je u nešto drugačijoj situaciji, jer je kao država odgovornija i umerenija.

Kod nas rast BDP-a postoji, pogotovo ako posmatramo industriju ove godine, tako da smo znatno iznad ovih zemalja. Sve ove susedne zemlje, poput Rumunije ili Bugarske, dele sudbinu nemačke privrede, čija industrija godišnje padne u proseku između pet i šest odsto – kaže Nikolić.

Politička destabilizacija

Autori Makroekonomskih analiza i trendova (MAT) podsećaju da je rast BDP-a Srbije u prvih sedam meseci na međugodišnjem nivou iznosio 4,2 odsto, što se dogodilo na krilima prerađivačke industrije i rudarstva. Industrijska proizvodnja je u julu porasla za 4,6 odsto na godišnjem nivou, au okviru nje i prerađivački sektor za čak 8,5 odsto.

-Za razliku od Srbije, u Evropi je sada opšti trend rasta plata i stagnacije proizvodnje, ali ako bismo tražili jedno objašnjenje koje bi najbolje odražavalo zašto se to dešava, to je definitivno sve posledica političke destabilizacije tamo – Nikolić uveren je.

-Politička elita je u ovom trenutku dovoljno slaba da ne može da odoli pritiscima koji dolaze od zaposlenih i iz privatnog i iz javnog sektora. To se vidi i po naglom rastu zarada, mnogo bržem od rasta BDP-a – naglašava on prenosi Poslovni.hr

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.