Iako je građanima Srbije od strane nadležnih najavljena topla zima sa dovoljno energenata za celu grejnu sezonu koja isključuju mogućnost restrikcija, postoje one koji ipak žele da se pobrinu za tople stanove u sopstvenoj režiji.

Gasna kriza u svetu dovela je da se pojedina "uspavana" zanimanja probude širom Srbije. Poslednjih dana septembra, sve češća slika na ulicama Beograda jesu građani koji se po starom običaju uhvate za dugme nakon što što vide dimničara. Za sreću, kaže se, ali i za zagarantovano tople stanove. Sve je više poziva i zahteva građana iz stambenih zdrada, čiji odžaci nisu decenijama čišćeni stiže upravo na adresu majstora u crnim odelima.

Pozvali smo Miroljuba Stojanovića, odžačara iz Beograda, koji je za Bizportal objasnio kako izgleda procedura, ali i koliko ona košta.

 


- Cena za čišćenje prosečnog dimnjaka od 10 do 12 metara košta 4.000 dinara. Čišćenje se vrši roto-mašinskim sajlama. U poslednjih par godina promenila se praksa rada koja je znatno efikasnija. Posao se obavlja iz unutrašnjosti stanova ili kuća, bez izlaska na krov. Čišćenje dimnjaka se vrši u kratkom roku, a pre svih radova obavezna je zaštita unutrašnjosti prostorija. Nema prevelike prašine i prljavštine, i sama procedura je vrlo sigurna i efikasna- objašnjava za Bizportal beogradski odžačar.


[caption id="attachment_36585" align="alignright" width="300"]Miroljub Stojanović, odžačar Miroljub Stojanović, odžačar[/caption]

 

 

 

 

 

 

Da je dosta, pomalo i neočekivane količine poziva i posla, potvrdio je majstor Stojanović, koji je je samo u septembru imao stotinak intervencija na beogradskim dimnjacima. Ono što je i samog majstora Stojanovića iznenadilo jeste činjenica da je sve veće interesovanje onih koji žive u zgradama. Nezaobilazna napomena majstora jeste da građani koji požele da se vrate na grejanje na drva ili kaljeve peći nikako ne priključuju grejna tela bez provera dimničara, kako bi zaobišli potencijalna zagušenja i požare, posebno u velikim stambenim jedinicima.

Ukoliko i zaista dođe do nedovoljno toplih radijatora, kupovina šporeta ili peći na drva može da bude idealno rešenje za predstojeću zimsku sezonu.  Za šporet na čvrsta drva ili čuveni "smederevac" neophodno je izdvojiti u proseku oko 30.000 dinara. Pored potrebe za stabilnom i visokom temperaturom u stanovima sve češće je interesovanje za kaljevim pećima. Polovne, ali kvalitetne peći prodaju se masovno na oglasima. Cenama im je u proseku oko 100 evra, plus ugradnja koja zavisi od majstora do majstora, dok izgradnja nove košta oko 5-6 evra po kalju (jedan kalj može da zagreje 1 kubni metar).

Da li je dozvoljeno i bezbedno grejanje na drva u stanovima? 

Davno zaboravljena praksa grejanja na drva se po svemu sudeći vratila na velika vrata, a jedno od osnovnih pitanja jeste da li je bezbedno korišćenje smederevca i sličnih peći u zgradama. Prednost u ovom sličaju ima starogradnja, odnosne sve one zgrade zidane do osamdesetih godina. Sve one projektovane su tako da svaki stan ima svoj izlaz do dimnjaka, odnosno  mogućnost alternativnog grejanja.  Pre upotrebe grejnih tela na čvrsta drva u stanovima neophodna je provera funkcionalnosti samog odžačara, odnosno njegovo čišćenje kako ne bi došlo do požara u stambenim jedinicama. S tim da decenijama nisu korišćeni u stoprocentnom slučaju zahtevaju sređivanje kako bi se grejanje odvijalo na najbezbedniji način.

Dakle, grejanje na drva u stambenim zgradama je bezbedno i dozvoljno samo ukoliko ispoštujete najbitnije, gorenavedeno pravilo o ispravnosti dimnjaka kako ne bi došlo do ugrožavanja bezbednosti svih stanara.

*Mali savet, ukoliko je izbor za predstojeću zimu šporet na drva ili već ugradnja/izgradnja kaljeve peći, neophodno je razmišljati gde je najbolje mesto za odlaganje drva, s tim da stan i nije baš pogodno mesto za odlaganje ogreva.