Time bi se zaposleni sezonci  zadržali na poslovima i van turističke sezone, dobijali bi platu i uplatu doprinosa i kada ne rade, dok bi poslodavci dobili stalnu radnu snagu, i za delove godine sa manjim obimom posla.

Iako detalje nisu otkrivali, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja rekli su da rade na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu, kako bi se domaća radna snaga efikasnije zapošljavala, regulisao zakonski okvir i uključile sve institucije. Zbog toga su i formirali radnu grupu za izradu ovog dokumenta, koju osim Vlade čine i predstavnici socijalnih partnera (sindikati i poslodavci).

Iz resora kojim rukovodi Naida Nišić su dodali i da su zbog efikasnijeg rada, implementacije i ekspertske podrške tokom izrade Nacrta, obezbedili i podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ). Potreba za ovim propisom je, kako su naveli, što je Crna Gora turistička destinacija koja od tog posla ima velike benefite, prenose Vijesti online.

- Zbog toga želi se postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za period obavljanja sezonskih poslova, regulisanje zakonodavnog okvira kako bi se omogućila fleksibilnost u ovoj oblasti, kao i aktivno učešće svih relevantnih institucija u sprovođenju ove aktivnosti. S obzirom na činjenicu da je rad na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu tek u početnoj fazi i da je prvi sastanak radne grupe održan 14. juna, u ovom trenutku nije moguće dati detaljnije odgovore i pojašnjenja u vezi sa odredbama koje će se naći u Nacrtu, kazali su iz Ministarstva rada i istakli da će javnost moći da učestvuje u javnoj raspravi, koju će organizovati nakon što radna grupa pripremi Nacrt.

Hrvatska već uvela meru


Na probleme manjka radne snage leti nije imuna ni susedna Hrvatska, ali je ta zemlja kategoriju stalnog sezonskog radnika uvela pre nekoliko godina. Program sprovodi hrvatski Zavod za zapošljavanje, prema čijem sajtu, na ovu meru pravo imaju oni koji su u kontinuitetu radili najmanje šest, a ne duže od devet meseci kod istog poslodavca i koji će njega raditi još najmanje šest meseci. Poslodavac kroz ove mere dobija 100 odsto troška produženog penzionog osiguranja u prva tri meseca, a kasnije 50 odsto i to najduže za tri meseca.

- Novčana pomoć radniku isplaćuje se za najviše šest meseci produženog penzionog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju proračuna novčane naknade za vreme nezaposlenosti (novčana pomoć za prvih 90 dana korišćenja iznosi 60 odsto, a za preostalo vreme korišćenja 30 odsto od utvrđene osnovice, a najviše u visini 70 odsto, a za preostalo vreme korištenja 35 odsto iznosa prosečne neto plate isplaćene po zaposlenom u kompanijama u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50 odsto minimalne plate, umanjene za doprinose za obavezna osiguranja utvrđena posebnim propisom, piše na sajtu.

U Hrvatskoj je u 2023. registrovano više od 5.000 stalnih sezonaca, dok ih je u prva tri meseca ove godine bilo 2.340.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.