Ove nedelje, Vatikan je dao zvanično odobrenje za verska hodočašća u Međugorje, selo na jugu Bosne, poznato po prijavljenim viđenjima Device Marije. Iako Sveta Stolica nije priznala ukazanja kao autentična, dozvolila je javne oblike pobožnosti, prepoznajući snažno duhovno iskustvo vernika koji posećuju ovo mesto.

Međugorje se sada pridružuje poznatim katoličkim svetilištima kao što su Fatima u Portugalu i Lurd u Francuskoj. Ova odobrenja imaju veliki značaj ne samo za veru, već i za ekonomiju, jer verski turizam donosi milione hodočasnika godišnje, podržavajući lokalne ekonomije kroz smeštaj, transport i druge usluge.

Međugorje: Od mističnog sela do globalnog hodočasničkog odredišta


Sve je počelo 1981. godine, kada je šestoro dece i tinejdžera iz Međugorja izjavilo da su imali vizije Bogorodice. Te tvrdnje dovele su do toga da ovo malo selo postane važno odredište za hrišćanske vernike širom sveta. Milioni hodočasnika godišnje dolaze u Međugorje tražeći duhovno isceljenje i blagoslov, a sa odobrenjem Vatikana očekuje se još veći priliv posetilaca.

Iako skeptici i dalje preispituju verodostojnost viđenja, ekonomski uticaj je neosporan. Hodočasnici doprinose lokalnoj ekonomiji kroz potrošnju na smeštaj, hranu, suvenire i druge usluge, stvarajući snažan ekonomski podsticaj za region.

Verski turizam: Kombinacija duhovnog i ekonomskog prosperiteta


Verski turizam je globalni fenomen koji ne samo da zadovoljava duhovne potrebe vernika, već i podržava lokalne privrede. Lurd u Francuskoj i Fatima u Portugalu su dva od najpoznatijih primera. Lurd, koji godišnje poseti oko pet do šest miliona ljudi, uprkos svojoj maloj populaciji od 15.000 stanovnika, ostvaruje godišnji prihod od oko 270 miliona evra.

Iako hodočasnici dolaze iz duhovnih razloga, ekonomski model koji se razvija oko svetih mesta uključuje brojne komercijalne aktivnosti. Od prodavnica suvenira do hotela i restorana, svetilišta poput Lurda, Fatime i sada Međugorja, postala su centri verskog turizma sa značajnim prihodima.

[caption id="attachment_107171" align="aligncenter" width="1144"] Foto: Wikimedia commons[/caption]

Unosni svet verskog turizma


Tokom godina, lokalni biskupi i vatikanski zvaničnici doveli su u sumnju pouzdanost i motivaciju „videlaca“ u Međugorju zbog zabrinutosti da su ekonomski interesi možda pokretali njihove izvještaje o kontinuiranim vizijama.

Verski turizam je oblikovao lokalnu privredu, sa čitavom industrijom koja opslužuje hodočasnike: hoteli, privatni smeštaj, porodična farma, čak i sportski kompleksi i kampovi.

Ista je priča u Fatimi i Lurdu, gde vera „stimuliše migraciju miliona ljudi svake godine i sa tim značajnim komercijalnim poduhvatom“, piše Vanessa J. Panaligan u svom radu „Hodočasnici, molitve i profit: procena kulturnog Značaj i ekonomska vrednost Lurda.

Prema Panaligan, mali i skromni grad Lurd često parira metropolitanskom gradu Parizu po broju posetilaca - i ima drugi najveći hotelski kapacitet u Francuskoj posle glavnog grada.

Dok u Lurdu živi samo 15.000 ljudi, svake godine ih poseti pet do šest miliona turista.

Rezultat je dinamična ugostiteljska industrija i značajna ekonomska dobit.

[caption id="attachment_107172" align="aligncenter" width="1255"] Foto: Wikimedia commons[/caption]

-Kroz industriju robe i usluga, posebno u ugostiteljstvu, grad se procenjuje na 270 miliona evra godišnje- piše Panaligan.

Naročito brojni turisti u Lurdu dolaze zbog lekovitih voda, ali su prisutni i na većini mesta hodočašća stariji, nemoćni ili nemoćni posetioci kojima su potrebne posebne usluge.

To znači da objekti kao što su bolnice i specijalizovani centri dobijaju dodatna državna sredstva. Iako je osnovno religiozno ili duhovno iskustvo kao što je prisustvo misi ili pijenje svete vode besplatno, hodočasnici se podstiču da troše novac na mnoge druge načine.

Oko verskih objekata i širom okolnih urbanih centara Fatime i Lurda, postoje stotine prodavnica suvenira koje prodaju suvenirnice poput statua Device Marije ili posuda za svetu vodu.

Kao odgovor ukoliko sve ovo stane, grad preispituje svoje „pastirske akcije“, rekao je sveštenik Olivije Ribado Dima za National Geographic. Država je izdvojila 140 miliona evra kako bi proširila privlačnost Lurda izvan tipičnih turista hodočasnika i uključila širi (manje religiozni) sloj društva.

Postojaće program e-bicikla i deljenja automobila kako bi se olakšalo kretanje između susednih gradova, a noćni voz je ponovo uveden.

Veliki delovi grada su pešački i osmišljene su marketinške kampanje kako bi se istakle zaboravljene neduhovne atrakcije Lurda.

 

Budućnost verskog turizma u postpandemijskom svetu


Pandemija je privremeno zaustavila hodočašća, otkrivajući koliko su lokalne zajednice zavisne od verskog turizma. Lurd je, na primer, pretrpeo veliki ekonomski pad, što je podstaklo vlasti da razmotre kako da diversifikuju ponudu i privuku širu publiku, uključujući i one koji nisu isključivo hodočasnici piše Euronews Biznis.

Međugorje, uz papsko odobrenje, sada ima priliku da dodatno proširi svoju ulogu u globalnom verskom turizmu, nudeći ne samo duhovno isceljenje, već i značajan ekonomski doprinos lokalnoj zajednici.

Sa verom Evrope u višedecenijski pad u sekularizam, da li će širenje van duhovne privlačnosti biti budućnost i drugih mesta posvećenih Vatikanom, piše Euronjuz Biznis?

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.