Globalni dug postao je jedan od najvažnijih ekonomskih problema današnjice. Rastući dugovi država, kompanija i pojedinaca prete stabilnosti svetskog ekonomskog sistema.

Zaduženje na nivou celog sveta dostiglo je rekordnih 312 biliona dolara na kraju drugog kvartala 2024, pre svega zbog rasta zaduživanja dve ekonomske velesile, Kine i Sjedinjenih Američkih Država, prema podacima Instituta za međunarodne finansije (IIF).

Pored njih, Švedska, Rusija i Indija, takođe su povećale svoj deo u globalnom dugu, a ima zemalja koje su nasuprot njima, zabeležile značajan pad.

Da li i na koji način dugovanje Kine i SAD-a može da ima finansijski efekat na berzu, objasnio je za Bizportal, Miroslav Radaković, broker i partner u firmi "TradeWin24".

- Kada gledamo države i njihovo zaduženje, njih posmatramo kao svaku drugu kompaniju koja ima svoje dugovanje. Ukoliko mislimo da je neka kompanija prezadužena, to isto može da se desi i sa državom - započeo je sagovornik.

Podsetio je da se takav scenario već dogodio, kada su Grčka, Portugal i Argentina bankrotirale, ali da Americi tako nešto ne može da se desi, ali da može da dođe do drastično veće ekonomske nestabilnosti.

- Neko bi rekao to nisu toliko bitne države, ali su svakako pokazatelj da bankrot na državnom nivou i te kako može da se desi. Zemlja poput Sjedinjenih Američkih Država verovatno da ne može da doživi takav scenario, između ostalog jer ima štamparsku mašinu koja štampa dolare, pa je to za Ameriku malo verovatno, pa uvek mogu da ištampaju novca koliko im treba. Ali nije baš tako, jer veliki investitori posmatraju kolika ja zaduženost određene zemlje. Što je zaduženost veća, to predstavlja veću ekonomsku nestabilnost, ekonomija strukturno postaje slabija, i investitori za to traže premiju kada ulažu - objasnio je stručnjak za naš portal.

Investitori svesni situacije i visine duga


Kako je Radaković rekao, premija koju investitori traže se očitava kroz traženje višeg prinosa za obveznice te države.

-  Ako kažemo da su Sjedinjene Američke Države zadužene više od 100 odsto globalnog BDP-a, sigurno je da će investitor koji kupuje njihove obveznice biti obazriv. Države izlazi na međunarodno tržište i prodaju svoj dug, odnosno svoje obveznice i za to dobijaju papire, a zauzvrat obećavaju neku kamatu investitorima u budućnosti. S tim da su investitori svesni povećanja udela u globalnom dugu jedne Amerike ili Kine, oni će umesto 3 odsto kamate koju su tražili kada je dug bio 50 BDP-a, sada tražiti 4,5 ili 5 odsto, jer se dug duplirao - istakao je Miroslav Radaković.

[caption id="attachment_47162" align="alignnone" width="1000"]američki dolar Foto: Shutterstock[/caption]

Što veći državni dug - veći je i rizik investitorima


Sagovornik je i objasnio da prikaz državnog duga predstavlja sliku o stanju te države, jednako kao kada posmatraju neku kompaniju u čije bi akcije ulagali.

- Kako je državni dug veći, tako i investitorima raste rizik, pa shodno tome traže veću premiju i veći prinos da bi kupio njihov dug. Sve zemlje kao i kompanije funkcionišu na međunarodnom tržištu, pa će Amerika morati da podigne prinos, kao što je već podigla na obveznice. Investitori traže veću kamatu na njih kako bi kupili njihov dug, a to isto važu i za Kinu - dodao je on.

Kako je Radaković naveo, prema projekcijama stručnjaka, američki dug drastično će da raste u narednim godinama, kao i da mnogo zavisi od ishoda predsedničkih izbora početkom novembra.

- Svakako dolazi nova politika, to će biti interesantno, posebno ukoliko dođe do Trampove pobede. Još uvek ne možemo da znamo ako dođe do toga šta će on uraditi sa javnim finansijama - da li će se razduživati, ili će se još više zaduživati na međunarodnom tržištu - zaključio je sagovornik za Bizportal.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici