Trgovina, konkurencija, fiskalna politika i budžet EU su među najtraženijim nagradama koje se nude u novoj izvršnoj vlasti EU. Euronjuz piše u svom istraživanju o tome ko stoji u redu da kontroliše ključne položaje, ali i koja sramotna otkrića bi mogal da ih sapletu do cilja.

Ursula fon der Lajen je u utorak postavila portfelje za svoj drugi mandat na čelu Evropske komisije – i dala ključne uloge kandidatima iz Španije, Letonije i Poljske.

Ekonomski portfelji kao što su trgovina i konkurencija su među najtraženijim u Briselu, pojavljuju se na listama želja nekoliko prestonica dok nastoje da pregovaraju o najboljem mogućem mestu za svog kandidata.

Mnogi su videli da su im nade propale, dok bi drugi mogli da se suoče sa kontroverzom zbog svojih veza sa poreskim rajevima ili poslovima u bankarskim odborima.

I Irska i Austrija su poslale bivšeg ministra finansija u Brisel, u nadi da će im to doneti jednu od tih velikih nagrada – ali Majklu Mekgratu je uručen pravosudni podnesak, a Magnusu Bruneru migraciju.

Italijan Raffaele Fitto, koji se zalagao za obezbeđivanje visokog ekonomskog položaja, ima mnogo manju ulogu fokusiranu na koheziju i reforme, plus niz naizgled proizvoljnih dužnosti uključujući gradove, ponovno ujedinjenje Kipra i Novi evropski Bauhaus, jedan od Fon der Lajenovi najmanje razumljivi projekti kućnih ljubimaca.

Ukupna odgovornost za prosperitet EU pripala je izvršnom potpredsjedniku Stefanu Sejourneu koji će, kao i njegov prethodnik iz Francuske Thierri Breton, biti odgovoran za industriju i mala preduzeća.

[caption id="attachment_107028" align="alignnone" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Ali na kraju, najmoćniji ekonomski portfelj EU, konkurencija, pripao je Špankinji Terezi Riberi.

Jedna od većih članica bloka – koja je poslednji put imala antimonopolsku ulogu od 2009. do 2014. pod Hoakinom Almunijom – nagrađena je zato što je poslala ženu teškog napadača sa poslom koji uključuje snažna ovlašćenja da blokira državnu pomoć i spajanja.

Posebno, Ribera će morati da upari svoje kvazi-sudske antimonopolske dužnosti sa sveobuhvatnom odgovornošću za zelenu tranziciju EU – potez sa potencijalno značajnim implikacijama.

Von der Leien je rekla da želi da preispita politiku spajanja EU kako bi uzela u obzir inovacije i otpornost – a njeno pismo Riberi sada dodaje da politika konkurencije treba da bude „bolje prilagođena našim zajedničkim ciljevima, uključujući dekarbonizaciju i pravednu tranziciju“.

Ribera bi na kraju mogao da preuzme ključnu ulogu u planovima EU za industrijsku strategiju, ne samo ako to uključuje prilagođavanje pravila protiv subvencija u svetlu ogromne podrške Kine i SAD zelenoj tehnologiji.

Budžetske milijarde


Bivši poljski diplomata Pjotr Serafin dobiće značajna ovlašćenja u vezi sa budžetom EU – dok se EU priprema da revidira svoj ukupni okvir potrošnje, koji trenutno vredi preko 1 bilion evra tokom sedam godina.

To je značajna pobeda za Varšavu, trenutno najvećeg neto korisnika blagodati EU. U 2023. godini, podaci Komisije pokazuju da je Poljska dobila 7 milijardi evra više u sredstvima EU nego što je uplatila doprinose Briselu.

To je zahvaljujući investicijama EU, koje su u velikoj meri usmerene na siromašnije članice bloka, kao i na poljoprivrednike.

Ali, za sledeći period potrošnje nakon 2027. godine, biće mnogo zahteva da se taj novac iskoristi na inovativnije načine od interesa za Poljsku, uključujući jačanje odbrane i obnovu Ukrajine.

Trgovinska politika – još jedna oblast u kojoj Brisel ima jaka ovlašćenja – predata je Slovaku Marošu Šefčoviču, članu Komisije sa najdužim stažom, koji se smatra sigurnim parom ruku.

Posao uključuje teške bilateralne pregovore sa trgovinskim partnerima, sa kojima on ima određeno iskustvo, s obzirom na njegovu kontinuiranu ulogu u pregovorima o Bregzitu.

Ali Šefčovičev novi naslov se odnosi i na ekonomsku bezbednost, što sugeriše da će biti jači naglasak na odbrani od štetnih ekonomskih praksi poput Kine.

Fiskalni jastreb


Odeljenje za ekonomiju EU – odgovorno za kontrolu deficita u svim članicama bloka – biće predato letonskom fiskalnom jastrebu Valdisu Dombrovskisu.

Kao bivši premijer koji je svoju zemlju gledao kroz bolan program MMF-a, verovatno će biti strog prema zemljama koje krše stroga pravila bloka protiv zaduživanja.

Ali još nekoliko manjih izdvajanja sigurno će izazvati kontroverzu tokom saslušanja na kojima poslanici EP ispituju kandidate zbog njihove podobnosti.

Oporezivanje je dodeljeno bivšem holandskom ministru finansija Vopkeu Hoekstri – iako je njegova matična zemlja 2018. godine od strane Komisije označena kao centar agresivnog poreskog planiranja, a Brisel je ispitao navodno povoljan poreski tretman koji je Holandija dala multinacionalnim kompanijama kao što su Starbucks, Ikea i Nike.

Što je još neugodnije, on je takođe lično umešan u investiranje preko poreskog raja.

Curenje Paradise Papers iz 2021. otkrilo je da je uložio 26.500 evra u istočnoafričku safari kompaniju napravljenu preko Devičanskih ostrva. Prodao je akcije nedelju dana pre nego što je postao ministar 2017. godine, a kasnije je u parlamentu rekao da je trebalo da bude oprezniji.

U međuvremenu, finansijske usluge idu u portugalsku Mariju Luis Albukerki – a rukovodstvo Brisela izgleda ne misli da postoji piše Euronjuz Biznis.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.