U novoj najavi zaoštravanja borbe protiv inflacije, Kristin Lagard, šefica ECB (Evropska centralna banka), optužila je rast plata za probleme sa rastom troškova života, i napomenula da bi povećanje dohodaka radnika na teritoriji EU dovelo do toga da se inflacija održi na tri odsto (cilj je dva odsto) sve do 2025. godine.

To znači samo jedno - nastavak rasta kamatnih stopa centralnih banaka, a samim tim i kredita u evrima koje imaju građani Srbije. Sudeći po izjavama Kristin Lagard, u ovom trenutku, šansa za boljitak u finansijama građana ravna je nuli. I najmanje što mogu da očekuju je zamrzavanje plata.

Imajući to u vidu, kao i činjenicu da je ECB povećavala kamatne stope bez prekida u poslednjih godinu dana, ima logike u tome što Lagard govori. Inflacija „jede” plate, zaposleni traže veće dohotke kako bi se izborili sa njom, a produktivnost opada i ono čega se Lagard najviše plaši je taj začarani krug iz koga je, izgleda, u ovom trenutku teško izaći.

Ne sumnjajući u njene dobre namere, ipak deluje da je šefica ECB zaboravila na važnu stvar - a to je njena najava od prošle godine da će se Evropska centralna banka obračunati sa bankama koje zarađuju milijarde ekstraprofita, tako što nude ultrajeftine pozajmice, koje su postale popularne još za vreme pandemije koronavirusa.

Prema rečima Ivana Markovića, bankara zaposlenog u našoj poznatoj banci, ima logike u tome što predlaže Kristin Lagard, ali će biti jako teško da uspe u obe namere - i da zamrzne plate, i da nastavi sa povećanjem kamatnih stopa.

- To je apsolutno neizvodljivo - izričit je Marković u izjavi za Bizportal. On napominje da, što se Srbije tiče, povećanje plata ide sporije nego u Evropi, jer poslodavci najčešće jako sporo reaguju na promene koje stižu iz Evrope.

Lagard će, dakle, probati da prebaci odgovornost na radnike, to jest, da ih ubedi da stegnu kaiš dok inflacija ne dosegne svoj vrh, kako bi počela da pada. Imajući u vidu rastuće nezadovoljstvo zaposlenih širom Evrope, pre svega u Francuskoj, Velikoj Britaniji, ali i Nemačkoj, teško da će u tome uspeti.

A s obzirom na to da se inflacija uspešno preliva već godinu i po dana i na Srbiju, možemo utvrditi da je ona prilično zauzdana, a plate i penzije bi do kraja godine trebalo da nastave da rastu. S tim što su u pitanju dohoci u javnom sektoru, dok je u privatnim kompanijama, kako je napomenuo Marković, drugačija priča.

Prema Evrostatu, a kako je preneo Telegraf, troškovi rada po satu, uključujući plate, u Evropi su u prvom kvartalu porasle slabije od cena, signalizirajući tako oslabljenu kupovnu moć građana. Zvanične podatke o dobiti je teže pronaći, ali podaci Refinitiva pokazuju da je operativna marža maloprodajnih firmi u evrozoni - u prvom tromesečju - iznosila 10,1 posto, kao i lani.

Takođe, velike kompanije u Evropi, poput Folksvagena, hvale se odličnim profitom, pa ni podaci koji se tiču velikih firmi ne idu u prilog Lagardovoj. U datoj situaciji, kao i od početka finansijske krize, u Srbiji su najpogođeniji ljudi sa kreditima u evrima, pogotovo građani koji otplaćuju kredit za stan sa varijabilnom kamatnom stopom, kojih je ujedno i najviše.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.