"Moram da kažem da generalno kod nas postoji neka vrsta mentalnih blokada. Znate, mnogi ljudi funkcionišu po navikama. Imate jednu vrstu blokatora efikasnosti koje su vezane upravo za te navike. Dakle, navikao sam, meni je lakše da okrenem prijatelja Peru koji radi u banci i da kažem: ‘E, Pero, vidi, pusti mi taj kredit.’ To je jedna stvar. Druga stvar je način razmišljanja. Ono što je neophodno jeste da shvatimo da danas postoje vrlo jednostavni načini finansiranja, čak i mimo berze" - rekao je Erić za Bizportal.
Kako objašnjava, savremeni finansijski sistem nudi mnogo širi spektar izvora kapitala nego ranije.
"Imate takozvani crowdfunding, imate platforme gde je bitno da imate dobru poslovnu ideju. Danas je mnogo važnije da imate dobru poslovnu ideju nego kako ćete doći do kapitala. Našim ljudima to treba predstaviti da njihov fokus treba da bude na razvijanju dobrih poslovnih modela, na unapređenju poslovnih modela i na jasnoj strategiji razvoja. Jer kada imate dobar biznis, tada uopšte nije problem da sakupite kapital."
Različiti izvori kapitala za razvoj kompanija
Profesor Erić ističe da kompanije danas imaju na raspolaganju različite modele finansiranja od privatnih investitora do tržišta kapitala.
"Izvori kapitala mogu biti vlasnički kapital, mogu biti "private equity" dakle privatni akcijski kapital i "public equity", odnosno javni akcijski kapital gde koristite mehanizam berze. Ti modeli su povezani. Obično ide private equity koji priprema kompaniju da izađe na public tržište."
Srbija razvija nove finansijske instrumente - karbonski krediti i tokenizacija imovine, više o tome pročitajte OVDE.
Ipak, dodaje da mnogi vlasnici kompanija i dalje strahuju od ulaska investitora.
"Problem je u načinu razmišljanja, kognitivni problem, zato što naši ljudi često misle da ako ustupe deo vlasništva investicionom fondu ili drugim investitorima, da će to pogoršati njihovu poziciju. Oni razmišljaju: ako sam uključio investitora, ja gubim kontrolu i više ne mogu da radim šta hoću."
Zbog toga je, kako kaže, potrebno razvijati moderniji model upravljanja kompanijama.
"Potrebno je promeniti način razmišljanja i više afirmisati koncept korporativnog upravljanja. Dakle, ne klasičan autokratski sistem – ‘ja sam gazda i radim šta hoću’ – nego participativni menadžment, gde imate određene organe upravljanja i partnere, i gde se toga ne bojite."
Berza počiva na spontanosti i poverenju
Govoreći o razvoju tržišta kapitala, Erić podseća i na istorijske principe na kojima su nastajale prve berze.
"Ovo je povezano i sa pitanjem kako su nastajale prve berze. Postoje dva osnovna principa: spontanost i poverenje."
Kako objašnjava, prvi princip podrazumeva ideju i poslovni poduhvat koji traži kapital.
"Spontanost znači da imate dobar biznis. Prve berze i prve akcije nastale su tako što su ljudi skupljali kapital za pomorska putovanja. Neko je želeo da finansira put broda u Ameriku ili traženje severnog morskog puta za Kinu. Dakle, imate poduhvat, imate biznis model i potreban vam je kapital. Fokus treba da bude na tome da li imate dobar biznis."
Drugi ključni element je poverenje među učesnicima na tržištu.
"Poverenje znači da mi verujemo jedni drugima. Ja često studentima pominjem slogan londonske berze iz vremena kada je izgrađena zgrada Royal Exchange. Njihov slogan je bio: ‘My word is my bond’, odnosno ‘Moja reč je moja obaveza’, nažalost, kod nas često postoji problem i sa spontanošću i sa poverenjem i na tome treba raditi."
Zašto je važna jasna strategija razvoja tržišta kapitala
Profesor Erić naglašava da je za razvoj tržišta kapitala ključno postaviti jasan strateški pravac i dugoročan plan.
"Postoji vrlo jasan cilj i postoji strategija razvoja tržišta kapitala. Mislim da se trenutno radi njena revizija i nastavak za naredni period."
U tom procesu važnu ulogu imaju i međunarodni partneri.
"Svetska banka je zaista puno pomogla jer je omogućila okupljanje jednog ozbiljnog tima ljudi i obezbedila sredstva za olakšavanje troškova emisije. Povećan je interes emitenata i mislim da je to jako dobra stvar."
Razvoj berze je dugoročan proces
Ipak, kako naglašava, efekti ovakvih projekata ne dolaze preko noći.
"Rezultati u ovoj oblasti ne dolaze odmah. Ja često volim da kažem da je rad na berzi kao kada posadite voćnjak. Vi ove godine posadite voćnjak, ali nećete jesti jabuke ili breskve već na jesen. Potrebne su dve ili tri godine da biljke počnu da rađaju."
Dodaje da se upravo u ovom trenutku postavljaju temelji za budući razvoj tržišta kapitala u Srbiji.
"Evo, prilike koje trenutno imamo na berzi su upravo kao sadnja biljaka. Postavljamo temelj da taj voćnjak jednog dana napreduje i da zaista počne da rađa."
Prema njegovim rečima, koristi od razvoja tržišta kapitala mogu imati svi učesnici ekonomije.
"Od toga koristi mogu da imaju svi kompanije koje će lakše dolaziti do povoljnijeg kapitala, investitori koji će imati širu lepezu ulaganja, investicioni i penzioni fondovi, banke koje će imati više mogućnosti za investiranje, ali i država koja može koristiti tržište kapitala za finansiranje svojih potreba. To je, u suštini, win-win-win situacija."
Ceо intervju sa profesorom dr Dejanom Erićem dostupan je na zvaničnom YouTube kanalu Bizportala.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)