Davos, mali planinski grad, svake godine postaje epicentar svetske politike i ekonomije, mesto gde se dogovaraju globalni pravci, savezi i poslovi. Ulazak u taj zatvoreni krug ima cenu koja, kako priznaju i sami učesnici, „običnim smrtnicima zavrti u glavi“. U tom kontekstu, hot dog od 40 evra deluje gotovo simbolično.
Na godišnje zasedanje Svetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum – WEF) stigla su najveća imena iz sveta politike, finansija i tehnologije. Davos nije događaj otvoren za javnost – prisustvo je moguće isključivo uz pozivnicu i odgovarajući paket članstva.
Ekskluzivni klub svetske elite
Davos nije klasična konferencija, već zatvoreni klub najmoćnijih ljudi sveta. Ekskluzivnost ne proizilazi samo iz selekcije učesnika, već i iz cene učešća.
Iako osnovno profesionalno članstvo u WEF-u može koštati nekoliko stotina dolara godišnje, ono ne obezbeđuje pristup Davosu. Ključ za ulazak leži u korporativnim paketima i sponzorstvima, čija se cena meri desetinama, pa i stotinama hiljada dolara.
Neke kompanije izdvajaju i do milion dolara da bi postale glavni sponzori i obezbedile stalno prisustvo u Davosu. Među njima su globalni giganti poput Microsofta i McKinseyja, koji na taj način dobijaju direktan pristup političkim i poslovnim vrhovima.
Koliko košta ulaznica za Davos
Zvanični korporativni paketi praktično predstavljaju „ulaznicu“ za Davos.
Godišnje članarine za kompanije počinju od oko 75.000 dolara
Status „strateškog partnera“ može dostići i 758.000 dolara
Svaki delegat dodatno plaća akreditaciju, koja od 2025. navodno iznosi i do 35.000 dolara po osobi
Na to dolaze troškovi putovanja, smeštaja, hrane i logistike. Kada se sve sabere, učešće jedne velike kompanije lako prelazi šestocifren iznos.
U samom Davosu, čak i najjednostavniji obrok košta desetine evra. U tom svetu, hot dog od 40 evra postaje svakodnevica.
Šta se dobija za taj novac
Zagovornici Davosa tvrde da cena ima opravdanje – pristup. Učesnici dobijaju ulaz na zatvorene sesije sa šefovima država, panele o veštačkoj inteligenciji, energetici i klimatskim promenama, kao i priliku da direktno razgovaraju sa ljudima koji oblikuju svet.
Najskuplji paketi donose:
- učešće na panelima sa globalnim liderima
- pozivnice za zatvorene okrugle stolove
- privatne sobe za sastanke
- brendirane salone u luksuznim hotelima
- direktan kontakt sa političarima i direktorima kompanija sa liste Fortune 500
Luksuz bez granica u Alpima
Smeštaj u Davosu predstavlja poseban trošak. Grad je mali, kapaciteti ograničeni, a tokom januara cene noćenja dostižu i nekoliko hiljada dolara.
Mnogi izvršni direktori odsedaju u luksuznim chaletima – planinskim vilama sa wellness centrima, privatnim teretanama, jacuzzijima, ličnim osobljem i kuvarima. Uz to dolaze i troškovi asistenata, privatnog prevoza i organizacije događaja.
Ko je ove godine u Davosu
U Davosu se svake godine okupi oko 3.000 delegata – politički lideri, bankari, direktori najvećih kompanija, akademici i javne ličnosti.
Među najzvučnijim imenima ove godine je američki predsednik Donald Tramp, koji je održao govor, kao i lideri poput Džejmija Dimona, Džensena Huanga, Brajana Moinihana i Satje Nadele.
Prema podacima organizatora, ove godine je prisutan rekordan broj političkih lidera – oko 400, uključujući gotovo 65 šefova država i vlada, kao i oko 850 izvršnih direktora najvećih svetskih kompanija, piše Blic Biznis.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)