Novi model mogao bi značajno da promeni način na koji građani naručuju robu sa platformi poput Temua, Šejna i Aliekspresa.
Novi trošak od 1. jula 2026.
Evropska unija uvodi fiksnu carinu od tri evra na male pakete vrednosti do 150 evra, koji čine čak 93 odsto e-trgovine u EU.
Ipak, kako objašnjava stručnjakinja za maloprodaju iz Hrvatske, Ana Brajković, ovaj trošak nije tako jednostavan kako se predstavlja.
Ne radi se jednostavno o 3 evra po paketu, nego o 3 evra po različitoj kategoriji robe u paketu. To znači da ako u jednoj porudžbini imate, na primer, majicu, kabl, ukras za kuću i dečju igračku, dodatni trošak ne mora biti samo 3 evra, nego po 3 evra na svaku posebnu kategoriju robe. Upravo zato ova mera najviše menja logiku "ubaciću još par sitnica u korpu" - kaže Ana Brajković.
Kako nas platforme navode da kupujemo
Nova pravila dolaze u trenutku kada onlajn platforme značajno utiču na način na koji kupujemo, često podstičući impulsivne odluke.
Platforme poput Temua, Šejna (Shein) i Aliekspresa (AliExpress) nisu samo klasične onlajn prodavnice. One koriste ceo niz mehanizama koji kupovinu čine bržom, impulsivnijom i emocionalnijom: kuponi, odbrojavanja, "još malo do besplatne dostave", personalizovane preporuke, stalni osećaj prilike i vrlo niske cene (tu je čak i kazino efekat, pa nemaš osećaj da kupuješ već da nešto osvajaš). I ujedno imaju proizvode niske cene i visokog obrta - navodi Ana Brajković.
Ona upozorava da problem nije samo u cenama, već i u načinu na koji je kupovina dizajnirana.
No, nije problem samo u tome što je nešto jeftino. Problem nastaje kada je kupovina dizajnirana tako da nas što manje zaustavi, a što brže podstakne na još jedan klik, pa je ujedno i 'zavisnička', ali je daleko veći problem što proizvodi nisu nužno niti u skladu sa regulativom niti sigurni, a potencijalno su i opasni.
Šokantni podaci: milioni paketa dnevno
Podaci pokazuju razmere ovog fenomena u Evropskoj uniji
U 2025. godini u EU je ušlo oko 5,8 milijardi malih pošiljaka, što je rast od 26 odsto u odnosu na prethodnu godinu. To znači oko 16 miliona paketa dnevno, odnosno gotovo 200 paketa svake sekunde.
Prosečno, svaki stanovnik dobije oko 13 paketa godišnje, dok je prosečna vrednost proizvoda svega 8,82 evra.
Francuski regulator je dodatno ukazao na problem bezbednosti, nakon testiranja više od 600 proizvoda sa međunarodnih platformi. Čak 75 odsto njih nije bilo usklađeno sa pravilima EU, dok je 46 odsto bilo i neusklađeno i potencijalno opasno.
Fenomen breketinga – kupi pa vrati (ili baci)
U onlajn kupovini sve češće se javlja i takozvani „breketing“.
U onlajn kupovini postoji fenomen koji se zove breketing (bracketing): naručimo više veličina, boja ili varijanti, unapred znajući da ćemo deo vratiti. Kod skupljih proizvoda to stvara veliki problem povraćaja robe, a kod ultrajeftinih proizvoda često se dogodi nešto drugo: proizvod se ni ne vraća jer se ne isplati, nego ostane u fioci ili završi u otpadu.
Više od carine – menja se ponašanje kupaca
Nova pravila ne odnose se samo na dodatne troškove, već i na širu promenu u načinu kupovine i regulaciji tržišta.
Zato ova tema nije samo pitanje carine. Važno je regulisati trgovačku praksu, posebno kada aplikacije i algoritmi snažno utiču na ponašanje kupaca. Ali jednako je važno edukovati potrošače da znaju razlikovati jeftinu kupovinu od dobre kupovine - zaključuje Ana Brajković, prenosi Biznis.ba.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)