Ali stručnjaci upozoravaju da je to i najsloženiji i najrizičniji poduhvat do sada.

Očekuje se da će Evropska komisija na samitu EU u martu predstaviti sveobuhvatni akcioni plan pod nazivom "Jedna Evropa, jedno tržište", čija je okosnica upravo podsticanje kupovine evropskih proizvoda i usluga.

Politička poruka je jasna: novac evropskih poreskih obveznika trebalo bi da se koristi za podršku evropskoj industriji, ali je ekonomska računica mnogo složenija, piše Juronjuz.

Ciljevi i izazovi plana Plan za jačanje konkurentnosti, koji je proizašao iz izveštaja koje su pripremili Mario Dragi i Enriko Leta, ima za cilj da završi jedinstveno tržište EU do 2027. godine.

Takođe predviđa preusmeravanje javnih nabavki i industrijskih podsticaja ka proizvodnji unutar EU u strateškim sektorima kao što su odbrana, čiste tehnologije, čipovi, hemikalije i automobilska industrija.

Komisija opisuje ovaj potez kao evropski odgovor na američku politiku "Kupuj američko".

Ali za razliku od Vašingtona, Brisel mora da uravnoteži interese 27 različitih ekonomija, uz poštovanje pravila Svetske trgovinske organizacije (STO) i sopstvenih politika otvorene trgovine.

Predlog se očekivao pre Božića, ali je povučen zbog neslaganja među državama članicama. Iako je samit lidera poslao snažnu političku poruku, nisu se pojavili novi zakoni.

Jedinstvo o odbrambenoj industriji Međutim, postoji redak konsenzus u jednom sektoru.

Gunar Volf, profesor ekonomije na Slobodnom univerzitetu u Briselu i viši saradnik u Brojgel centru, povlači jasnu liniju.

"Imamo koristi od američkog oružja, ali ove kupovine nas čine ranjivim na geopolitički uticaj Sjedinjenih Država. Kada je reč o teškim bezbednosnim pitanjima, mislim da postoji jasan razlog za kupovinu više evropskog. Strateška autonomija znači da morate imati tehnologiju proizvedenu u Evropi, inače ćete se oslanjati na druge aktere", rekao je on.

Opasnost od protekcionizma

Međutim, Volf je mnogo skeptičniji u pogledu primene istog principa u drugim sektorima.

Njegov primer pogađa pravo u centar: nemačka kompanija gradi vetroelektranu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa komponentama proizvedenim u više zemalja.

U takvom slučaju, pojam "evropske prednosti" je nejasan, posebno ako vlada UAE zahteva lokalnu proizvodnju za dodelu ugovora.

"Biće veoma, veoma teško utvrditi precizne detalje o tome kako bi takav sistem mogao da funkcioniše", dodaje on.

Rizik od odmazde saveznika Erikson takođe upozorava na problem sa saveznicima. EU izvozi više strateške robe nego što uvozi. Ako Evropa isključi Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo ili njene partnere iz Merkosura, oni bi mogli da uzvrate sličnim merama, što bi dodatno naštetilo Evropi.

"Takođe moramo imati neku vrstu pouzdanog partnerskog sistema koji bi omogućio našim bliskim saveznicima i prijateljima da učestvuju u ovome, kako ih ne bismo isključili. Jer ako to učinimo, oni će uzvratiti nama. U tom slučaju, bićemo neto gubitnici, jer im izvozimo više ove robe nego što uvozimo od njih", objašnjava Erikson.

Šta očekivati? Očekuje se da će predlog Komisije o politici "Kupuj evropsko", koji će biti predstavljen sredinom marta, biti usmeren na odabrane strateške sektore.

Uvešće se postepeni pragovi za dodatu vrednost generisanu u EU, verovatno između 60 i 80 procenata, sa izuzecima za pouzdane partnere i savezničke zemlje.

Devet zemalja članica, uključujući Švedsku, Finsku, Irsku i Estoniju, već je u zajedničkom pismu upozorilo da svaka preferencija za evropske kompanije mora biti mera poslednjeg izbora, ograničena vremenom i primenljiva samo na određene sektore, piše Indeks.hr

Čini se da je postignut politički dogovor, ali tehnički detalji još nisu razrađeni.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.