Josta zbog svojih odličnih svojstava privlači sve veću pažnju poljoprivrednika i ljubitelja voća. Inače, josta je razvijena na institutu u Kelnu, a ime joj potiče od nemačkih naziva za crnu ribizlu (schvarze Johannisbeere) i ogrozd (Stachelbeere). Ovaj inovativni hibrid brzo je stekao popularnost u Evropi zbog svojih jedinstvenih karakteristika.

Ova čudna biljka, dobro uspeva u svim područjima kontinentalne klime. Više joj za uzgoj odgovaraju veće nadmorske visine, ide i do 1.200 metara nadmorske visine, nego niži tereni. Posebno su joj za uzgoj pogodni severni i zapadni položaji, gde je svežija klima. Za gajenje joj pogoduju plodna, rastresita zemljišta, bogata humusom.

[caption id="attachment_106339" align="alignnone" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Bobice su i dalje tamnoljubičaste do crne boje i rastu u grozdovima od tri do pet. Njihova aroma podseća na mešavinu borovnice, kivija i grožđa. Mogu se jesti sveže, a u Nemačkoj su popularni džemovi, likeri, pa čak i vino od ovih bobica, piše Agroklub. Dalje, kilogram na nemačkom tržištu i dalje košta pet evra, a njegov uzgoj postaje sve popularniji. Mnogi ga vole jer je odlična hrana bogata vitaminom C. Zanimljivo je da sadrži otprilike osam puta više vitamina C od limuna.

Osim što jača imunitet, pomaže kod anemije, čisti jetru i krvne sudove, štiti od prehlade i drugih bolesti. Sok od ovih bobica je dobar diuretik i dokazano poboljšava lečenje reume i gihta. Zahvaljujući kombinaciji najboljih svojstava ogrozda i crne ribizle, josta je odličan dodatak zdravoj ishrani.

Josta je bogata vitaminima i mineralima. Po sadržaju korisnih materija, značajno je na skali ispred borovnice, kupine i brusnice.

Što se tiče zemljišta, pogoduju joj plodna, rastresita tla, bogata humusom. Idealna pH reakcija zemljišta za uzgoj je pet do šest. Kod podizanja zasada, razmak između redova treba da bude do tri metra, u redovima od 0,8 do jednog metra. Raste kao žbun, u visini do dva metra.

Korenov sistem joj je površinski, žiličast i razvija se najviše u dubini od 20 cm. Kada su sušni periodi, zemljište koje se nalazi u neposrednoj blizini korena je potrebno dodatno zalivati. Zbog žiličastog oblika, neophodno je đubriti stajnjakom, u količini 15 - 20 t/ha površine.

Relativno je otporna na insekte i bolesti za razliku od crne ribizle.

[caption id="attachment_106337" align="alignnone" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Sadnja biljaka


Jostu je najbolje saditi u jesen. Treba kopati dublje rupe, do 40x40 cm, pogotovo ako je zemljište lošeg kvaliteta. Tako da se aplicira u neposrednoj blizini korena neophodna količina organskih i mineralnih đubriva pa čak i kvalitetniji zemljišni susptrat.

Pre sadnje orežemo koren i potopimo visinu sadnice u rastvor fungicida, balege i ilovače. Tako potopljene biljke ostavimo da odstoje sat, dva. Sadnju treba obaviti kada nisu prognozirani mrazovi i preniske temperature, zbog izmrzavanja, a obavlja se kao kod stablašica - na način da se sadnica pokrije zemljom jedan do dva centimetra iznad korenovog vrata jer u toj visini će se zemljište svakako slegnuti.

Kako je pravilno orezati?


Uspešna rezidba podrazumeva odstranjivanje izdanaka starih četiri i više godina. Ovakav tip orezivanja sličan je kod crvene ribizle ili sličniji kod aronije, gde se teži podmlađivanju grma i izdanaka.

Kod grma joste, tokom rezidbe, potrebno je ostaviti tri do pet mladih jakih izdanaka te odstraniti sve suvišne ili vidljivo obolele i suve.

Bitno je znati da josta plodonosi na jednogodišnjim dugačkim izdancima.

[caption id="attachment_106338" align="alignnone" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Upotreba joste i budućnost proizvodnje


Takođe, bogata je vitaminima i mineralima. Po sadržaju korisnih materija, značajno je na skali ispred borovnice, kupine i brusnice.

Dokazana su i njena lekovita svojstva. Leči malokrvnost, čisti jetru i krvne sudove, štiti od prehlade, gripe, viroza, jača imunitet i ima brojne druge benefite.

Tri puta veći prihod od uloženog


Sok od joste ima okrepljujuće delovanje. Dospeva u krvotok za svega nekoliko minuta. Ceđenjem plodova i proizvodnjom nektara dobijamo zdrav organski proizvod iz sopstvene bašte koji bi mogao da se komercijalizuje.

Od nje mogu da se proizvode sokovi, sirupi, džem, mermalada. Medonosna je biljka. U zemljama srednje i zapadne Evrope kilogram joste košta pet do sedam evra (600 do 800 dinara) u maloprodaji. Ovo bi mogle biti korisne informacije i neki osnov za one koji se u ovom trenutku pitaju u kom pravcu proizvodnje da krenu. Jedan grm godišnje može dati nekoliko kilograma bobica. Berba je ručna i relativno spora, što utiče na cenu na tržištu.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.