- Stabilnost moramo da čuvamo u ovom konkurentnom svetu, punom izazova, kada se dešavaju nikada brže promene u svetskom poretku i kada raste jaz između ključnih ekonomija, pre svega u ekonomiji - rekla je Tabakovićeva na prvoj plenarnoj sesiji KBF-a.

Ona je podsetila da je Srbija prvi put prošle godine dobila investicioni rejting od agencije Standar end purs i naglasila da je kreditni rejting rezultat dobrih političkih i ekonomskih odluka u zemlji, jer je jedno od drugog neodvojivo.

- Kontinuitet političke stabilnosti neophodan je preduslov za suštinske i nimalo lake strukturne reforme koje razvijaju društvo - naglasila je ona.

Kazala je da je lepo imati petogodišnje i desetogodišnje planove, ali da nije lako u okolnostima kada se stvari menjaju za noć ili dan držati se takvih planova.

- Ta stabilnost nam je uz dobre politike omogućila da u Srbiji i u najkompleksnijim uslovima i prošlu godinu obeleže brojni rekordi. Inflaciju koju smo prošle godine vratili u granice ciljanog okvira od tri plus minus 1,5 procenata uz rast koji je bio u samom evropskom vrhu. Obezbedili smo rekordne devizne rezerve zemlje od 29,3 milijarde evra - rekla je guvernerka centralne banke.

Naglasila je da su rekordne i rezerve zlata koje trenutno iznose 48,7 tona.

- Dinarska štednja je prošle godine povećana za blizu 40 procenata. Imali smo i rekordne strane direktne investicije od 5,2 milijarde evra. I formalna zaposlenost u privatnom sektoru je na rekordnom nivou. I za preko 160.000 ljudi je viša nego u periodu pre pandemije. Stope nezaposlenosti su na najnižem nivou. Spisak postignutog je prilično dug, ali i spisak globalnih rizika sve duži - navela je ona.

Tabakovićeva je rekla da su se odgovarajuće mere prenele na kamatne stope na tržištu novca i kredita uz rast kreditne aktivnosti od 8,2 odsto i uz rast dinarizacije plasmana.

- Dinarska štednja je zabeležila rekordan nominalni rast od preko 53 milijarde dinara na preko 191 milijardu dinara. Time je dinarska štednja gotovo 11 puta veća u odnosu na 2012. godinu. Podsećam da rezultati i naše poslednje analize isplativosti dinarske i devizne štednje potvrđuju da je u proteklih 12 godina dinarska štednja bila isplativija od devizne i u kratkom i u dugom roku. U cilju zaštite interesa korisnika finansijskih usluga doneli smo i odluku o privremenom ograničenju kamatnih stopa kod ugovora o kreditu zaključenih građanima što će biti posebno uređeno i zakonom. Usvojili smo i propise iz naše nadležnosti koji će omogućiti sprovođenje državnog programa stambenih kredita za mlade - rekla je Tabakovićeva, piše Tanjug.

Navela je da je u Srbiji u decembru spušten udeo problematičnih, nenaplativih, kredita na najniži nivo, od 2,5 odsto.

- Devizne rezerve su na kraju prošle godine bile na rekordnom nivou od 29,3 milijardi evra i pokrivaju sedam meseci uvoza robe i usluga i 167 procenata novčane mase M1. I rezerve zlata koje tradicionalno imaju ulogu sigurne aktive povećali smo na rekordne nivoe od 48,7 tona i vrednost im je preko sedam puta viša nego u julu 2012. godine. Adekvatnost naših odluka potvrđuje i činjenica da je cena zlata na svetskom tržištu prošle godine povećana za oko 30 procenata, a taj rast se nastavlja - istakla je ona.

Navela je da je rast bruto domaćeg proizvoda od 3,9 procenata u 2024. godini bio u samom vrhu Evrope vođen investicijama u osnovna sredstva i privatnom potrošnjom.

- Rastu investicija doprineli su rekordna profitabilnost privrede, visoki prilivi po osnovu stranih direktnih investicija i kapitalna ulaganja države - rekla je ona.

Naglasila je da u ime Narodne banke Srbije kao i uvek, može da obeća sledeće da će nastaviti da rade u opštem interesu.

- Nastavićemo da radimo u opštem interesu, da relativna stabilnost kursa nema alternativu, da u Srbiji nije bilo i neće biti negativnih kamatnih stopa, jer novac mora da obavlja jednu od svojih osnovnih funkcija, a to je da zarađuje putem štednje i koncepta ukamaćivanja - poručila je ona.

Istakla je, kako je rekla, važnu poznatu činjenicu, da su negativne kamatne stope znak očaja centralnih banaka, a ne rešenje ekonomskih problema.

- Skupo smo platili taj nauk, ne mi već drugi. Za svaku odluku koju donosimo, rukovodili smo se i rukovodićemo se stabilnošću sistema", kazala je Tabakovićeva.

Guvernerka je izrazila uverenje da je stabilnost sistema u ovim neizvesnim vremenima ključ za trajanje.

- Mi ne možemo da utičemo na politike i odluke velikih država, ali možemo i moramo da podržavamo naše razvojne šanse - kazala je ona.

Ona je u svom govoru rekla da su uslovi u kojima radimo ekonomski najizazovniji i tehnološki najnapredniji.

- Ovo je vreme ogromnih društvenih podela u svim zemljama. Jezikom diplomatije to definišemo kao nikada veću polarizaciju društva. Uvek svi znaju za nesreću i zlo, samo dobro ostaje skriveno, govorio je Meša Selimović. A na nama je da nađemo ravnotežu. Poseban izazov danas jeste vođenje politika u eri lažnih vesti, dezinformacija, i to u okolnostima kada pojedinci misle da se politike mogu voditi preko društvenih mreža. I ovaj fenomen nekoliko godina unazad ističem kao veliki rizik za društvo i demokratiju - rekla je ona.

Navela je da je davno rečeno da se ljudi mogu podeliti na dve grupe, one koji idu napred i postižu nešto i one koji idu iza njih i kritikuju.

- Kad je reč o projekcijama, u pogledu inflacije očekujemo da se u prvom tromesečju međugodišnja inflacija kreće oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, a u ostatku godine očekujemo da ona postepeno usporava i da se krajem godine približi centralnoj vrednosti cilja, što je niva oko kojeg će se kretati do kraja horizonta projekcije. Takvom kretanju inflacije doprineće i dalje restriktivni uslovi monetarne politike, niža uvozna inflacija, očekivano usporavanje rasta realnih zarada, očekivan i pad naftnih cena, cena naftnih derivata, što je u skladu sa fjučersima, kao i očekivani pad cena voća i povrća pod pretpostavkom prosečne ovogodišnje poljoprivredne sezone - istakla je ona.

Navela je da u delu privredne aktivnosti NBS očekuje dodatno ubrzanje rasta bruto domaćeg proizvoda na 4,5 odsto u ovoj godini.

- Za naredne dve godine rast projektujemo na iznose od četiri i pet odsto, uz ocenu da će u 2027. godini, kada se održava izložba EXPO, rast biti bliži stopi od pet odsto. Takav rast BDP vodiće domaća tražnja, pri čemu će rast privatne potrošnje doprinositi pozitivni trendovi na tržištu rada i dodatno veći raspoloživi dohodak, kao i povoljni monetarni uslovi. Pritom očekujemo da će rast zarada u srednjem roku biti u skladu s rastom produktivnosti, što doprinosi srednjoročnoj cenovnoj stabilnosti - napomenula je Tabakovićeva.

Kad je reč o investicijama u osnovna sredstva, kaže, njihovom rastu doprinosiće povećana profitabilnost privrede iz prethodnih godina, planirana visoka kapitalna ulaganja države u saobraćajnu, energetsku i komunalnu infrastrukturu, kao i povoljni finansijski uslovi.

- Očekujemo i nastavak priliva stranih direktnih investicija, koji će kroz nove tehnologije i moderniju opremu, kao i nova znanja, doprinositi rastu ukupne faktorske produktivnosti. Sve zajedno doprineće daljem rastu i privatnih i državnih investicija, kao i njihovom učešću u bruto domaćem proizvodu od preko 25 procenata u srednjem roku. Zbog ubrzanja investicionog ciklusa i rasta privatne potrošnje, očekujemo da ove i sledeće godine uvoz robe i usluga raste nešto brže od izvoza, što će za posledicu imati negativan doprinos neto izvoza privrednom rastu. S druge strane, u 2027. godini, kada se održava izložba Ekspo, očekujemo da doprinos neto izvoza bude pozitivan - navela je guvernerka.

Tabakovićeva je rekla da i tu projekciju prate brojni globalni rizici.

- Uz poremećaje povezane s klimatskim promenama, one i dalje utiču na volatilnost svetskih cena energenata i drugih primarnih proizvoda i mogu da imaju negativne efekte i na globalni privredni rast i na inflaciju. Dalje, jedan od rastućih strukturnih problema na koje je Međunarodni monetarni fond posebno ukazao u oktobru jeste i sve veći jaz u dohotku između Evrope na jednoj strani i Sjedinjenih Američkih Država na drugoj. Jaz u dohotku odražava opadajući rast produktivnosti u Evropi koji se proteže do nivoa pojedinačnog preduzeća. Odgovor na ovakva kretanja podrazumeva strukturne promene u evropskoj ekonomiji, čijim delom, a u cilju rasta produktivnosti i konkurentnosti - rekla je Tabakovićeva.

Kako je rekla, tome doprinosi i ubrzan razvoj veštačke inteligencije, koja donosi ogromne transformativne promene, kreirajući i prilike, ali i izazove.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: 

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.