Najnoviji među njima je Lamborgini, koji je odustao od planova za proizvodnju potpuno električnog modela.

Mnogi stručnjaci veruju da će se rast električnih automobila usporiti u narednih nekoliko godina, a brendovi će prilagoditi svoje strategije ili, u slučaju Lambardžinija, potpuno ih napustiti. Britanski TheSun navodi najveće proizvođače koji su okrenuli leđa električnim vozilima.

Lamborgini

Lamborgini je početkom ovog meseca otkrio da odustaje od plana za proizvodnju potpuno električnih automobila, jer je potražnja među bogatim kupcima opala. Generalni direktor italijanskog proizvođača super automobila, Stefan Vinkelman, rekao je da je entuzijazam za električna vozila sada gotovo nula i da bi nastavak tim putem mogao postati „skupi hobi“. Potpuno električni koncept Lanzador, prvi put predstavljen 2023. godine, sada neće ući u proizvodnju i biće zamenjen plug-in hibridom.

Štaviše, Lamborgini cilja na kompletnu liniju plug-in hibrida do 2030. godine i zadržaće motore sa unutrašnjim sagorevanjem što je duže moguće.

Kompanija kaže da je njen nedavni uspeh vođen hibridima poput Revuelte, plug-in hibrida Urus i Temerarija, a Vinkelman tvrdi da mnogi kupci sportskih automobila nemaju istu emocionalnu vezu sa električnim vozilima jer im nedostaje zvuk i karakter motora sa unutrašnjim sagorevanjem.

Bentli

Bentli je ublažio svoj prvobitni plan da postane potpuno električni brend do 2035. godine, potvrdivši krajem prošle godine da će nastaviti da prodaje modele sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem i plag-in hibride, kao što su Kontinental GT, Flajing Spur i Bentajga. Kultni britanski brend nije potpuno odustao, jer se drži svoje strategije Beyond100+ i nastavlja da ulaže u ugljenično neutralan pogon u Kruu.

I dalje nastavlja da razvija svoj prvi potpuno električni model, mali luksuzni gradski SUV, koji bi trebalo da bude predstavljen pre kraja godine i da stigne u salone 2027. godine.

Aston Martin

Ston Martin je još jedan proizvođač koji je smanjio svoje planove za električna vozila, iako je za njih promena pitanje opstanka.

Kompanija je trenutno pod velikim finansijskim pritiskom, sa neizvesnošću oko američkih tarifa i naglim padom potražnje u Kini koji opterećuju potražnju i isporuke.

U 2025. godini, isporučio je 5.448 automobila, što je pad od 10 procenata u odnosu na prethodnu godinu, i prijavio je naglo pogoršanje svojih finansija, uključujući značajno veće gubitke, dug i smanjene marže, što je dovelo do hitnih mera za povećanje likvidnosti. Do sada je prodao prava svom timu Formule 1 za oko 57 miliona evra i nedavno je najavio planove za smanjenje oko 600 radnih mesta, što je oko petine od 3.000 zaposlenih, kako bi uštedeo oko 45 miliona evra godišnje, piše Jutarnji.hr

Što se tiče električnih vozila, Aston ostaje oprezan, ali fleksibilan, smanjujući svoj petogodišnji investicioni plan i odlažući deo svojih investicija u električna vozila.

Cilj mu je da postepeno uvede potpuno električne pogonske sklopove početkom 2030-ih, kada propisi, potražnja kupaca i tehnologija baterija "sledeće generacije" ojačaju poslovni slučaj.

Alfa Romeo/Stelantis

Prelazak na električna vozila je možda najviše pogodio Stelantis. Automobilski gigant, koji poseduje velike brendove kao što su Alfa Romeo, Pežo, Fijat, Sitroen, Opel, Mazerati, Džip i Dodž, bio je primoran na "veliko resetovanje".

Finansijski izveštaji Stelantisa pokazuju gubitak od oko 22 milijarde evra, a odluke vezane za električna vozila se smatraju značajnim delom toga.

Kako grupa odlaže svoje planove, Alfa Romeo je efikasno zaustavio prelazak na potpuno električne zamene za modele Đulija i Stelvio, produžavajući životni vek trenutnih modela do 2027. godine i odlažući nove generacije kako bi omogućio integraciju hibridnih pogonskih sklopova.

Stelantis je takođe otkazao neke projekte električnih vozila usmerene na američko tržište, preoblikujući svoju strategiju oko "slobode izbora" za kupce između električnih vozila, hibrida i motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Čak razmatra ponovno uvođenje dizel opcija u delove svoje evropske ponude kako bi se prilagodio potražnji i promenljivim regulatornim i tržišnim uslovima.

Volvo

Volvo se često smatra šampionom električne snage, sa EX30 i predstojećim EX60 koji nude domet od 800 km.

Ali čak je i Volvo bio primoran da odustane od svog cilja da do 2030. godine prodaje samo potpuno električne automobile.

Godine 2024, švedski brend, u vlasništvu kineskog giganta Geely, objavio je da će nastaviti da nudi hibride jer se usvajanje električnih vozila pokazalo neravnomernim na različitim tržištima.

Volvo i dalje veruje da će najmanje 90 odsto njegove proizvodnje biti električna vozila i plug-in hibridi do 2030. godine, a samo mali deo će biti blagi hibridi.

Kao razloge navodi sporije raspoređivanje infrastrukture za punjenje, smanjene podsticaje za kupovinu, veće troškove i neizvesnost izazvanu carinama na električna vozila proizvedena u Kini.

Lotus

Lotus je još jedan proizvođač koji je odustao od svog plana da postane potpuno električni brend. Britanska kompanija, koja je, kao i Volvo, sada u vlasništvu Džilija, prvobitno je planirala da bude brend isključivo električnih vozila do 2028. godine, ali će umesto toga predstaviti novu liniju plug-in hibrida u Evropi od 2026. godine.

Očekuje se da će prva biti plug-in hibridna verzija Eletra SUV-a, koja će biti lansirana u Kini početkom 2026. godine, a u Evropu će stići na jesen 2026. godine. „Hiper hibridna“ tehnologija koristi električni sistem od 900 volti za brzo punjenje i motor koji može da puni bateriju tokom vožnje.

"Uvođenje hibridnih modela nudi veći izbor kupcima luksuznih automobila i pomoći će nam da se proširimo na šira tržišta, uključujući regione sa sporijim usvajanjem električnih vozila, kao što su Italija, Španija i Saudijska Arabija", rekao je izvršni direktor Feng Ćingfeng.

Porše

Porše se smatrao jednim od pionira tranzicije na električna vozila, ali je prošle godine nemačka kompanija zvanično smanjila svoje ambicije za potpuno električna vozila nakon što potražnja za visokoperformansnim električnim vozilima nije rasla kako se očekivalo.

Sada navodi da će zadržati svoje modele sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem još duže, iako će ih prelazak koštati oko tri milijarde evra. Modeli 911, Panamera i Kajen trebalo bi da ostanu dostupni sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem do 2030. godine, dok je Porše takođe odložio lansiranje delova svoje buduće platforme za električna vozila.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici