Posle niskih temperatura i obilnih padavina, usevi na južnobanatskim poljima ostali su bez snežnog pokrivača, a posebna pažnja usmerena je na pšenicu koja u atarima opština Pančevo, Alibunar, Kovačica i Opovo zauzima oko 28.500 hektara. Ratari kažu da vlage, čak i dubljim slojevima zemlje ima dovoljno, pre svega zahvaljujući snegu, koji je posle nekoliko „golih” godina, ali i sušne jeseni, više nego dobrodošao. Kako temperature vazduha bez jutarnjih mrazeva rastu, jedina briga je košava, koja preti da isuši zemljište.
-Pšenica izgleda dobro. Tome su pre svega doprinele padavine kada je temperatura ovde u poljima padala i do minus 16. Imali smo i nekoliko dana košave, ali to još ne utiče na vlažnost zemljišta. Sada je izložena i ako bude daljeg otopljavanja počeće jače da bokori, a to zavisi i kada je ko sejao. Generalno, setva jeste kasnila zbog suše i ovde je završena sredinom novembra, pa je to uticalo i na neujednačenog nicanje. Sneg koji je pao u prvoj polovini januara bio je izuzetno koristan za ozime useve, jer pruža neophodnu toplotnu izolaciju i vlagu, pa ko je sejao u kasnijim rokovima ima pšenicu sa razvijena dva do tri lista. Kako god, bilo bi dobro da snega bude još, jer će to smanjiti rizik od oštećenja useva a zemlju od isušivanja kaže Milan Topalović, ratar iz Ilandže kod Alibunara.
Nakon otopljavanja, prognoze vremena najavljuju još hladnih dana sa jutarnjim mrazevima, koji su na otvorenim poljima i koji stepen jači. To ipak, prognoziraju poljoprivrednici, sigurno neće ugroziti pšenicu i ječam, niti uljanu repicu koja je u niskoj fazi razvoja. Ipak, sa nestankom snega, na pojedinim parcelama registrovani su rani simptomi sive pegavosti lista i pepelnice, kao i aktivnost glodara. To po preporuci stručnjaka, zahteva pažljivi monitoring pre prolećne zaštite, dok se poljoprivrednici pripremaju i za prvu prihranu useva u februaru.
-Ja na mojih 30 hektara imam pšenicu i ječam iz rane, ali i kasnije setve. Prvu pšenicu i ječam sam već prihranjivao ureom, a za ostalo ću da sačekam povoljnije vremenske uslove, kada ću prihraniti usev kanom ili amonijum-nitratom, a čekaće se momenat da vremenski uslovi dozvole ulazak mehanizacije u njive - dodaje Topalović, piše "Politika".
Dominacija ozimih useva u južnom Banatu pokazuje, navodi struka, da se ratari prilagođavaju ekstremnim klimatskim uslovima i tržišnim oscilacijama koje su obeležile prethodnu, ali i ranije sezone. Zbog sve intenzivnijih letnjih suša u trajanju, koje ugrožavaju prolećne kulture, ratari se sve više okreću pšenici i drugim žitaricama. Oni ostaju noseći stubovi proizvodnje, pri čemu se kod ječma beleži i blagi porast površina, jer ranije dospeva za žetvu i tako izbegava jake toplotne talase, a trend rasta nastavlja i uljana repica, zbog svoje profitabilnosti, kao sigurnija opcija u promenljivim klimatskim uslovima.
Ipak, prema prognozama, kukuruz će ostati „kralj polja” sa najvećim površinama, ali stručnjaci savetuju prelazak na hibride kraćih grupa zrenja kako bi se osiguralo oprašivanje pre ekstremnih vrućina u julu mesecu. Prateći strukture setve iz ranijih godina i suncokret zadržava stabilno mesto, kao najotporniji na sušu među okopavinama, što ga čini „sigurnom kartom” za banatska polja, dok soja stagnira, pa i beleži blagi pad na parcelama bez sistema za navodnjavanje, zbog velikih gubitaka prinosa u sušnim godinama.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)