Juče je u Nacionalni centar za kontrolu trovanja Vojnomedicinske akademije primljeno šest pacijenata sa trovanjem otrovnim gljivama, čak pet iz Šapca. Jedna žena starosti 57 godina je u kritičnom stanju, a četvoročlana porodica imala je iste simptome i probleme sa bubrezima i jetrom. Kasnije, šabačka policija je uhapsila stariju ženu, iz mesta Ćukovine, kod koje je na pijaci u ovom gradu više ljudi kupilo pečurke kojima se otrovalo 12 osoba, a oni najkritičniji su prebačeni za Beograd.

Kako se navodi u saopštenju VMA, pacijenti su nabavili gljive kod neovlašćenog prodavca, a konzumirali misleći da se radi o rudnjačama i lisičarkama. Takođe, pacijenti su napomenuli da su gljive bile polomljene i da ih je bilo najmanje tri vrste, što otežava prepoznavanje i stručnjacima koji su nadležni za to.

Jelena Milošević, sekretar Mikološko-gljivarskog saveza Srbije, objasnila je za Bizportal da jedine osobe koje mogu da prepoznaju otrovne gljive od jestivih jesu gljivari, i to sa legitimacijom. Pa tako je potvrdila da veoma mali broj ljudi ima sertifikat o položenom ispitu za zvanje - gljivar.

- Ispit je izuzetno težak i iscrpan, čak postoji i deo koji se zove "Očuvanje staništa". Jer koliko je neophodno znati da li je neka gljiva otrovna ili ne, na koji način se bere, potrebno je i dodatno znanje o očuvanju staništa i životne sredine u kojoj se gljiva nalazi - rekla je Milošević.

[caption id="attachment_37092" align="aligncenter" width="1000"] Shutterstock[/caption]

Naša sagovornica objašnjava da se savez sastoji od 23 područna udruženja, čiji su članovi veliki stručnjaci, i samo oni imaju prava da izdaju sertifikat o položenom ispitu.

- Članovi udruženja stoje iza izdatih sertifikata i svake date legitimacije. Oni imaju, što se kaže, i zvanje i znanje - kaže Milošević.

Ona napominje da se u Srbiji postoje 104 osobe koje imaju položen ispit za gljivara, a samo 10 njih se i bavi time.

- Na jednoj beogradskoj pijaci radi žena koja će pokazati legitimaciju kupcu koju je dobila od saveza nakon položenog ispita. Sa tim znanjem ona može da raspozna koje su gljive jestive a koje ne, kada joj berači donesu -  objašnjava Milošević.

10 dana ekspanzije otrovnih gljiva


Kiše koje su padale u septembru propraćene toplim vremenom, "krivci" su za bujanje kako jestivih tako i na žalost, otrovnih gljiva. Kada se desi da neko pojede nejestivu gljivu, dobije razne simptome, nekada su blagi kao na primer mučnina, a neretko se pojave i teži simptomi, kao što su povraćanje, dijareja i halucinacije.

Savet Jelene Milošević je da ukoliko se desi da neko pojede otrovnu gljivu, najbolje bi bilo da povrati, ako može. Mada, kako napominje nekada su simtomi blagi i kratki, pa mogu da zavaraju. Jer kao što je bio slučaj sa pacijentima iz Šapca, prvo su sigurno imali mučnine koje su se javljale u talasima, pa je na kraju došlo do problema sa jetrom i bubrezima, a smrtnost je čak 80 odsto.

Kako Bizportal saznaje, nesrećni ljudi naleteli su na zelenu pupavku, koja je jedna od najotrovnijih ali i najraspostranjenijih gljiva u Evropi. A lek je nepoznat.

[caption id="attachment_37459" align="aligncenter" width="1200"] Shutterstock/Vlad Siaber[/caption]

Edukacija prodavaca


Preporuka Jelene Milošević jeste da se lokalne samouprave obrate savezu kako bi se ovi incidenti smanjili.

- Neophodna je edukacija ljudi na pijacama koji prodaju gljive, ali i kontrola istih. Bilo bi dobro da inspekcija i gljivari počnu da sarađuju kako bi se zaštitili građani, pa tako provere svaku gljivu koju pronađu na pijaci - rekla je Milošević.


Otrovni šampinjoni


Možda i najčešća pečurka koji mnogi svakodnevno koriste u svojoj ishrani jesu šampinjoni. Ali postoje i oni otrovni, koji nisu beli. Pa tako gljive ove vrste koje ne smemo da jedemo su žućkaste boje i imaju miris novina.

Došli smo do saznanja, da svaka gljiva i nakon branja, mora da prođe i trijažu - prebiranje gljiva. Tada se obraća pažnja na najsitnije detalje, pa tako samo jedna tačka ili miris može da bude ključan u prepoznavanju otrovne gljive. Isto tako ako su one jestive gljive došle u kontakt sa mnogo otrovnih, trebalo bi sve baciti.

- Želim da apelujem na sve, koji imaju sertifikat o položenom ispitu za zvanje gljivar i one koje imaju znanje stečeno dugogodišnjim iskustvom, da se uključe u edukaciju ljudi oko sebe. Nekada je dovoljno da se pošalje slika i da otrovnu gljivu vidite nekoliko puta u prirodi i prepoznate da ona treba tamo i da ostane i služi svojoj svrsi - zaključila je Milošević.

Podsetimo, Bizportal je, bez namere da sluti na zlo, još prošle nedelje upozorovao da nepažnja i neznanje kad je jedenje gljiva u pitanju može da dovede do teškog trovanja ili smrti, i naveli smo najotrovnije vrste u Srbiji, pogledajte OVDE.