U odnosu na sve valute širom sveta, zlato predstavlja najveću sigurnost, zaštitu od inflacije, adekvatnu stabilnost u kriznim vremenima, ali i jedinu nepogrešivu investiciju.  Vrednost zlata u poslednjih godina beleži rast, a svakako da je jedan od okidača za tu pojava kriv rat u Ukrajini.

Takođe je u istom intervalu zabeležena viska potražnja za zlatnim polugama i dukatima, a u određenim intervalima dešavalo se da potražnja prevaziđe ponudu prodavaca plemenitog materijala.

Vrednost zlata danas je 1,914.39 dolara, a njegova cena varira iz minuta u minut.

[caption id="attachment_47132" align="alignnone" width="1200"]Vrednost zlata Printscreen/goldbroker.com[/caption]

Formiranje cene zlata


Na cenu zlata utiču brojni faktori. Među njima je cena zlata na svetskim berzama, gde su najznačajnije u tom smislu berze u Londonu, Sidneju, Hong Konku, Njujorku. Na londonskoj berzi (London bullion market) se cena formira dva puta dnevno, u 10.30 i u 15 časova po lokalnom vremenu, a cena se određuje u dolarima, evrima i funtama.

Konkretno, osim ponude i potražnje, skoka ili pada svetskih valuta, na cenu ili vrednost zlata utiče njegova čistoća, a na cenu samog nakita od zlata osim težine i čistoće, značajno utiče i kvalitet obrade. Najčešći oblik trgovine zlatom su zlatnici i poluge.

Zlatni standard


Zlatni standard bio je monetarni sistem u kome jedna novčana jedinica (valuta ili moneta) imaju pokriće u zlatu. Stvaranje zlatnog standarda 1870-tih. godina smatra se jednim od najvažnijih događaja u istoriji deviznog tržišta.Većina zemalja u svetu je između 1870.-1905. godine usvojila zlatni standard.

Osnovna ideja bila je da država, odnosno nacionalna banka garantuje konverziju nacionalne valute u zlato i obrnuto. Ubrzo nakon ovog "zlatnog doba" dolazi trenutak u istoriji SAD kada se zabeležilo nekontrolisano štampanje novca koje nije imalo pokriće u zlatu što je dovelo do njegovog kompletnog obezvređivanja.


Nalazišta zlata u Srbiji



U ležištu bakra i zlata Čukaru Peki procenjeno je da ima 46,1 miliona tona metala, sa sadržajem bakra u rudi 2,7 odsto i zlata od 1,7 grama po toni.

To zlato se prvo nudi NBS na otkup, a potom na tržište.

Pored ovog rudnika nadomak Boru, u Srbiji su aktivni i drugi rudnici, u kojima se vrši eksploatacija više različitih metala. U većini se pojavljuju velike količine srebra, a tek u nekima zlata.


  • Rudnik Veliki Majdan kod Ljubovije, sadrži olovo cink sa dosta sadržaja srebra u rudi i njihov krajnji proizvod su dva koncentrata olova i cinka, koji se prodaju u inostranstvu.

  • Rudnik i flotacija Rudnik kod Gornjeg Milanovca, gde se vrši eksploatacija i prerada rude bakra, cinka, olova i srebra.

  • Rudnik Grot na planini Besna Kobila, koji ima dva proizvoda a to su koncentrati olova i cinka sa dosta srebra. Prema nekim podacima, u tim koncentratima imaju i određene količine zlata.

  • Rudnik Lece u Medveđi, rudnik olova i cinka ali karakteristično je da ima visoke koncentracije zlata i srebra u svojim definitivnim proizvodima.


Rekordne zlatne rezerve u NBS


Prema poslednjim dostpunim podacima u trezoru NBS je u 2022. povećana količina zlatnih rezervi. Tokom prošle godine dokupili smo 1,1 tonu zlata iz domaće proizvodnje, i na taj način su se ukupne rezerve popele na 38,5 tona, ukupne vrednosti 2,1 milijardu evra.