Svetski javni i privatni dug je 2021. godine pao po najvećoj stopi u poslednjih 70 godina, nakon što je dosegao rekordne nivoe zbog uticaja pandemije kovida 19, ali ukupno je ostao znatno iznad nivoa pre pandemije, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
U blogu objavljenom uz Global Debt Monitor, MMF je saopštio da je u 2021. godini ukupni javni i privatni dug pao za 10 procentnih bodova na 247 odsto globalnog BDP-a, sa najvišeg nivoa od 257 odsto u 2020. godini. U godini prije finansijske krize, 2007., iznosio je oko 195 odsto BDP-a.

Izražen u dolarima, globalni dug nastavio je da raste, iako znatno sporijim tempom, dosegavši prošle godine rekordnih 235.000 milijardi dolara. Očekuje se da će udeo duga u 2022. godini dodatno pasti u većini zemalja zbog nominalnog rasta BDP-a.

Navodeći podatke iz 190 zemalja, MMF je objavio da je privatni dug, koji uključuje nefinansijske obaveze preduzeća i domaćinstava, doveo do ukupnog pada u 2021. za šest procentnih bodova, na 153 posto BDP-a.

Pad javnog duga za četiri procentna boda, na 96 odsto BDP-a, najveći je u više poslednjih decenija, navodi se.

Neobično velike promene u razmerama duga, takozvanog "globalnog tobogana duga", uzrokovane su privrednim oporavkom od kovida 19 i brzim rastom inflacije, saopštio je MMF.

Dinamika duga jako je varirala među grupama zemalja. Napredne privrede ostvarile su najveći pad duga, pri čemu su javni i privatni dug u prošloj godini pali po pet odsto BDP-a, a slede slični rezultati na tržištima u nastajanju, isključujući Kinu, piše Poslovni.hr.

Ipak, u zemljama sa niskim dohotkom, udeo ukupnog duga nastavio je rast u 2021. godini, podstaknut većim privatnim dugom, a pritom je ukupni dug dosegao 88 odsto BDP-a.

Paulo Medas, koji nadzire MMF-ov fiskalni monitor, rekao je da su nivoi duga u zemljama sa niskim dohotkom sada na najvišim granama nakon smanjenja duga u 1990-ima i ranim 2000-ima.

Sve je veća zabrinutost za sposobnost zemalja sa niskim i srednjim dohotkom da vrate svoje dugove, pri čemu se procenjuje da se 25 odsto zemalja sa tržištima u nastajanju i više od 60 odsto zemalja sa niskim dohotkom nalazi u dužničkoj krizi ili blizu nje.

MMF upozorava da će upravljanje dugom biti sve teže, ako izgledi nastave da se pogoršavaju, a troškovi zaduživanja i dalje budu rasli. Smatra da bi vlade trebalo da sprovode fiskalnu politiku koja bi pomogla smanjenju inflatornih pritisaka.