Prema izjavama mađarskih zvaničnika, Budimpešta neće podržati nove sankcije Rusiji niti finansijski paket za Kijev dok se ne obnovi protok ruske nafte kroz ovu infrastrukturu, koja je vitalna za snabdevanje centralne Evrope energentima.
Naftovod "Družba", jedan od najvećih i najstarijih na svetu, izgrađen je još tokom šezdesetih godina prošlog veka i decenijama predstavlja glavnu rutu za transport ruske sirove nafte ka državama centralne i istočne Evrope. Njegovi kraci prolaze kroz Ukrajinu i snabdevaju rafinerije u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i delovima Nemačke.
Isporuke su početkom 2026. godine ozbiljno poremećene, nakon što je deo infrastrukture u Ukrajini oštećen tokom ratnih dejstava. Prekid protoka nafte izazvao je zabrinutost u nekoliko evropskih zemalja koje se u velikoj meri oslanjaju na ovu rutu.
Mađarska i Slovačka su među najzavisnijim državama od nafte koja dolazi ovim putem. Slovački premijer Robert Fico podržao je stav Budimpešte i upozorio da bi i Bratislava mogla blokirati evropsku finansijsku pomoć Ukrajini ukoliko se problem sa isporukama ne reši.
Spor oko „Družbe“ otvorio je i širu debatu unutar EU o energetskoj strategiji i odnosu prema Rusiji. Pojedini evropski lideri, suočeni sa rastućim cenama energije i pritiscima na industriju, sve češće upozoravaju da bi dugoročna stabilnost evropske ekonomije mogla zahtevati pragmatičniji pristup energetskim odnosima.
Zbog toga energetsko pitanje ponovo postaje ključni faktor u političkim odlukama Evropske unije. Dok Brisel pokušava da održi jedinstvo u podršci Ukrajini, pojedine članice koriste energetsku zavisnost kao polugu pritiska u pregovorima o sankcijama i finansijskoj pomoći.
Kriza oko naftovoda "Družba2 tako je postala simbol šireg sukoba između geopolitičkih ciljeva i ekonomskih interesa unutar Evropske unije, u trenutku kada kontinent pokušava da obezbedi stabilno snabdevanje energijom i istovremeno nastavi podršku Ukrajini.
Politički jaz između Mađarske i Ukrajine pretvorio se u otvoreni ekonomski rat. U centru spora je naftovod "Družba", čiji je rad prekinut nakon ruskih vazdušnih udara krajem januara, što je Budimpeštu ostavilo bez glavnog izvora sirove nafte.
Blokada od 90 milijardi evra
Kao direktnu odmazdu za, kako navode, "ukrajinsku sabotažu popravke naftovoda", Mađarska je uložila veto na kritični paket pomoći EU Ukrajini u iznosu od 90 milijardi evra.
Značaj sredstava - ovaj beskamatni zajam trebalo je da stabilizuje ukrajinsku ekonomiju i vojne napore do kraja 2027. godine.
Stav Budimpešte: Ministar Peter Sijarto otvoreno je izjavio da Mađarska "neće plaćati ukrajinski rat" dok Kijev ugrožava mađarske domove i industriju.
Šta se dešava sa naftovodom?
Iako Ukrajina tvrdi da su oštećenja na pumpnoj stanici kod Brodija rezultat ruskog granatiranja i da su popravke opasne pod stalnim napadima drona, Budimpešta i Bratislava (koja se pridružila blokadi) u to ne veruju.
Zelenski preseca veze - u izjavi od početka marta, predsednik Zelenski je sugerisao da Ukrajina nema nameru da žuri sa popravkom "Družbe", ističući da je vreme da Evropa potpuno prestane da finansira rusku ratnu mašineriju preko nafte.
Lančana reakcija i kontramere
Ovaj sukob se više ne ograničava samo na veto u Briselu. Situacija je eskalirala na teren:
Prekid isporuke struje i dizela - Slovačka i Mađarska su u martu suspendovale isporuku hitne električne energije i dizel goriva Ukrajini, što direktno pogađa ukrajinsku logistiku na frontu.
Unutrašnja politika - u Mađarskoj se u aprilu 2026. održavaju opšti izbori.
Postoji li "Plan B" za Brisel?
Evropska unija ne sedi skrštenih ruku. S obzirom na to da je ukrajinski budžet siguran samo do maja 2026, Brisel ubrzano radi na zaobilaznim rešenjima:
Bilateralni model - razmatra se opcija po kojoj bi 25 država članica (bez Mađarske i Slovačke) garantovalo zajam Ukrajini direktno, čime bi mađarski veto postao pravno nebitan za taj konkretni fond.
Misija za utvrđivanje činjenica - EU je predložila slanje nezavisnih eksperata na naftovod "Družba" kako bi se utvrdilo da li je on zaista nepopravljiv, što je Kijev dočekao skeptično, nazivajući delegate "energetskim turistima".
Kriza oko naftovoda "Družba" više nije samo tehničko pitanje oštećene infrastrukture, već slučaj pokazuje da je energija postala najjače diplomatsko oružje.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)