- Ništa nam neće faliti, čak dobar deo toga će nam ostati i za izvoz, ali moramo, preduzimaćemo sve mere da u narednom periodu još osavremenimo poljoprivredu. Da još više uložimo i u navodnjavanje, i u protivgradne zaštite, uvodimo i nove sisteme, pored automatskog sistema koji vodi RHMZ, imamo mogućnost i sad uvodimo neke nove sisteme gde pojedinačno polje privrede i proizvođači mogu da kupe sisteme koji štite u 70-80 hektara na jednoj lokaciji - rekao je Glamočić na sednici Skupštine Srbije.

Odgovarajući na izlaganje poslanika Jožefa Tobiaša, koji je pitao da li će novim Predlogom zakona o semenu i sadnom materijalu poljoprivrednog i ukrasnog bilja biti zaštićene lokalne, autohtone sorte, Glamočić je rekao da su oni predviđeni predlogom zakona, da će biti definisane i sačuvane.

- Upravo ovaj zakon nam je omogućio da sačuvamo sve ono što je naše, staro, autohtono, po čemu smo poznati - rekao je on.

Istakao je da se uvek zalaže za intenzivne kulture u koje spadaju semena i povrtarskih kultura.

Kako je rekao, u jednom momentu, pre godinu, dve, agrarna politika počela je da se vodi na ulicama i jedna grupacija poljoprivrednika se, kako tvrdi, borila isključivo za sebe i tražila je da se subvencioniše semenska proizvodnja samo osnovnih povrtarskih kultura, za kukuruz i pšenicu, a to su kulture koje najmanje donose prihoda po hektaru.

Ministar je naveo da su to kulture koje donose po hiljadu evra prihoda po hektaru, a da se oni nisu borili za ono što donosi prihode od 20, 30, 40 ili čak 100.000 evra po hektaru.

https://bizportal.rs/expo-2027/istocna-afrika-stize-u-srbiju-malavi-potvrdio-ucesce-na-ekspo-2027-beograd/

- Pa samo zamislite koliko su tu mnogo veći porezi i koliko bi se vratilo u poljoprivredu. Tako da ćemo u narednom periodu raditi određene izmene i koristim ovu priliku da poručim da ćemo naredne godine stimulisati značajno više one produktivne proizvođače koji će se baviti intenzivnom poljoprivredom. Znači, voćarstvom, povrtarstvom, cvećarstvom, stočarstvom, bilo što što donosi mnogo veće prihode po hektaru, jer ne treba zaboraviti da je zemljište ograničen resurs - istakao je Glamočić.

Naveo je primer Holandije, koja ima ogroman izvoz, upravo zato što  stimulišu kulture koje donose mnogo veće prihode po hektaru.

- Ne možemo sa ovakvom agrarnom politikom da idemo u neku budućnost. Moj cilj je da se agrarna politika vodi i u ovom domu, i na resornom odboru, i u svim institucijama sistema, ali nikako ne na ulici - rekao je Glamočić.

Rekao je da su završili finalna usaglašavanja sa Privrednom komorom Srbije i sa privrednicima vezano za uredbu za označavanje mesa i mesnih prerađevina.

- Sve ono što bude rođeno u Srbiji, što bude gajeno u Srbiji od stoke, imaće posebno pravo da nosi deklaraciju, sad razmišljamo o imenu, kako će se zvati, ali generalno u svom nazivu će nositi Srbija. Mi nećemo diskriminisati strane proizvode, svako ima pravo da kupi sve, ali će biti jasno istaknuto samo ono što je rođeno, gajeno i u sebi ima 100 odsto iz Srbije - naveo je Glamočić.

Dodao je da će u narednom periodu uraditi sve da meso bude označeno kao i mleko, a da se razmišlja čak o varijanti da srpska semena imaju prednost, ali da će se o tome tek pričati.

- U svakom slučaju, želimo da unapredimo tržište i da znaju naši građani prvenstveno šta konzumiraju, da li je to iz Srbije ili iz neke druge zemlje - naglasio je Glamočić.

Odgovarajući na izlaganje Predraga Marsenića iz Novog DS S koji je rekao "bez obzira na visinu podsticaja", ministar je kazao da je dobro što je Marsenić time priznao da su podsticaji veliki.

- Još jednom moram da kažem da je to rekordan budžet koji je četiri puta veći nego što je bio kada sam ja prvi put bio ministar 2013. godine. Za  ovu godinu iznosio je 138,5 milijardi, a ministar finansija je obezbedio dodatnih 10 milijardi za refundaciju za gorivo za naše poljoprivrednike, što mislim da je puno značilo. Moje pitanje je šta bi bilo da nismo izdvojili tolika sredstva - rekao je Glamočić, piše Tanjug.

Istakao je da je poljoprivreda fabrika pod vedrim nebom i da niko ne može uticati na to da li će godina biti sušna, da li će biti mraza, da li će biti grada.

- Obezbedili smo prvo veliki budžet, pustili smo u funkciju preko 130.000 ha pod novim navodnjavanjem. I bio sam u prilici da pustim u rad sistem koji je najnovija investicija na oko 6.000 ha. Šta bi bilo da tih sredstava nije bilo iz fonda Abu Dabi, a dalje, šta bi bilo da nismo obezbedili za 1.000 ha protivgradne mreže, sisteme za navodnjavanje, druge sisteme za borbu, šta bi bilo da nismo obezbedili ove godine preko 550 miliona za automatizaciju protivgradnih stanica i digitalizaciju - naveo je ministar.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.