Ekspanzija stranih radnika, koji dolaze u potrazi za poslom na tržište Srbije, u stalnom je porastu. Izmenama i dopunama zakona o zapošljavanju stranaca procedura za njihovo zapošljavanje je olakšana, njome je objedinjena  dozvola za boravak i rad stranaca na teritoriji Republike Srbije.

Iako još uvek postoje manji softverski problemi, celokupna procedura znatno je ubrzala proces i poslovanje kompanijama i poslodavcima u Srbiji, kaže za Bizportal Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.

- Sama dopuna imala je za cilj da skrati procedure, koje su u ranije bile mnogo duže. Poslodavci su na dozvolu za zapošljavanje stranca morali da čekaju i tri meseca, sada je procedura skraćena. Međutim, zbog manjeg softverskog problema, ponekad se dešava da poslodavcima za prijavu treba nešto više vremena od propisanih 15 dana, ali nama kao poslodavcima čitav proces je jako olakšan - izjavila je Jevtovićeva.

Usvajanjem izmena i primenom zakona, omogućeno je izdavanje dozvola za rad u potpunosti digitalnim putem. Takođe sam  zakon predviđa i fleksibilniji koncept zapošljavanja. Strani radnici brže i lakše ostvarju pravo na privremeni boravak i ujedno pravo na rad. Ipak, ova dozvola i dalje mora biti izdavana uz primenu koncepta sprovođenja testa tržišta rada.

- To podrazumeva da Nacionalan služba za zapošljavanje mora izdati potvrdu da na trižštu Srbije nema radnika za taj profil koji je potreban. Ali mi kao poslodavci, koji smo i dužni da podnesemo zahtev, sve možemo uraditi digitalno. Počev od podnošenja dokumentacije, diploma, kopije pasoša, i svega što se traži, sada sve to možemo da uradimo elektronski. Ranije smo imali papirni obrazac i sva dokumentacija morala je biti podnesena fizički, zbog čega se gubilo mnogo vremena - navela je Jevtovićeva.

Ugovor o radu sa strancima


Ugovor o radu koji poslodavac može da zaključi sa strancem je na određeno ili neodređeno u zavisnosti od toga koliko mu traje jedinstvena dozvola.

Strani radnici u Srbiji mogu da rade tri godine. Dokaze neophodne za procenu ispunjenosti uslova za izdavanje jedinstvene dozvole stranac treba da podnese elektronski, putem portala, a procena se označava ocenom „ispunjava“ ili „neispunjava“.

Stranac je u obavezi da u roku od 30 dana nakon što prestane da mu važi ugovor o radu ili zaključi drugi ugovor ili neki drugi ugovor kojim bez zasnivanja radnog odnosa ostvaruje prava na osnovu zakona, inače se u suprotnom primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju uslovi za ulazak, kretanje, boravak i vraćanje stranaca.

- Dešava se da se ponekad u praksi javi problem, jer mnogo je onih koji nisu izvršili prijavu na vreme. Kasnilo se pa su javili problemi sa vizom D za te  ljude, jer sa vizom D u Srbiji ste mogli da ostanete 180 dana, ukoliko bi došlo do kašnjenja, ti ljudi bi izgubili pravo na boravak i samim tim i rad u Srbiji. Ovo se dešavalo pa je dolazilo do problema - navela je naša sagovornica.

Vlada Srbije može odlukom koju donese i da ograniči broj stranaca kojima se izdaju jedinstvene dozvole u slučaju poremećaja na tržištu rada, u skladu sa migracionom politikom i stanjem i kretanjem na tržištu. Kvota koja govori koliko stranaca u Srbiji može da se zaposli se utvrđuje na predlog ministarstva, uz prethodno mišljenje socijalno-ekonomskog saveta i NSZ (Nacionalne službe za zapošljavanje).

[caption id="attachment_81672" align="alignnone" width="1000"]dinarski kredit Foto: Shutterstock[/caption]

Poslodavac koji ima potrebu za radnicima, ne sme u roku od 90 dana pre podnošenja zahteva za zapošljavanje stranaca da otpušta zaposlene usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena na tim radnim mestima za koje traži strance.

U Srbiji sve veći priliv stranih radnika


Broj i potreba za stranom radnom snagom udvostručena je poslednjih godina. Ekspanzija je naročito izražena od 2019 godine. Kada se javila potreba za dodatnom radnom snagom.  Ovaj broj se od tada udvostručio, kazao je za Bizportal Miloš Turinski sa sajta Infostud.

-  Prva potreba za uvozom radnika iz inostranstva javila se kada je izbila pandemija Koronavirusa, tada se javila potreba za dostavljačima, a koje naše tržište rada u tom trenutku više nije moglo da zadovolji. Tada je potražnja zadovoljena uvozom radnika iz Uzbekistana - rekao je Turinski.

- Ekspanzija u potrebi za radnicima koji dolaze iz Inostranstva počinje da raste polovinom 2019. i beleži konstantan rast u 2020. godini. Te godine izdato je 23.000 dozvola. Naredne 35.000. Dok je prošle godine u Srbiji je izdata 51.000 hiljada radnih dozvola. Koliko je potreba velika vidi se da smo samo u prvih šest meseci ove godine dostigli broj od 43.500 izdatih dozvola. Prema projekcijama koje imamo, sigurno ćemo godinu završiti sa preko 70.000 izdatih radnih dozvola – rekao je on.

Najveći deficit vlada među zanimanjima za koja se ne traži visokoobrazovani kadar. Pa je tako najveća potreba za radnicima građevinske struke, ali zaposlenje u Srbiji nalaze i radnici drugih profila.

Pored građevine, zaposlenje u Srbiji nalaze i radnici u ugostiteljstvu, dostavi ili uslugama.

[caption id="attachment_79505" align="alignnone" width="1000"] Foto: Shutterstock[/caption]

Inicijativa Otvoreni Balkan šansa za visoko obrazovani kadar


Građani Srbije, Severne Makedonije i Albanije konačno mogu da rade na tržištima Severne Makedonije, Albanije i Srbije. Građani na osnovu ID Open Balkana, elektronske potvrde koja omogućava da mogu da rade u bilo kojoj zemlji Otvorenog Balkana.

- Otvoreni Balkan je proradio. To znači da će svi građani uz najjednostavniju proceduru moći da dobiju posao u bilo kojoj zemlji ove inicijative. Možete se prijaviti direktno i komunicirati sa poslodavcem preko ove platforme. To je kao kada tražite posao na nekoj platformi za zapošljavnje - objasnila je Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca.

Ona se nada da će sada kada je otvoren  pristup za 11 miliona radnika u sve tri zemlje može očekivati i priliv visokobrazovanog kadara u Republiku Srbiju.

Očekuje se da slobodan pristup tržištu rada od oko 11 miliona stanovnika spreči dalji odlazak i mladih iz regiona. Otvoreni Balkan bi trebalo i da odgovori na sve veće zahteve za kvalitetnim kadrovima i domaćim i stranih  koje posluju u regionu.

Inače, ova platforma deo je inicijative koja je pokrenuta shodno Sporazumu o slobodnom pristupu tržištu rada, koji je potpisan u Tirani 21. decembra 2021. godine. Državljanima Republike Albanije i Republike Severne Makedonije omogućeno je da elektronskim putem podnesu zahtev za Dozvolu za slobodan pristup tržištu rada.




Dozvola za slobodan pristup tržištu rada u ovim zemljama omogućava da u periodu važenja dozvole radnici borave i rade na teritoriji, bez obaveze podnošenja zahteva za odobrenje privremenog boravka ili regulacije radne dozvole.




Na osnovu OB ID broja svako može bez dodatnih administrativnih procedura da, na primer, zasnuje radni odnos u Albaniji na isti način kao građanin Albanije i da ima regulisanu boravišnu dozvolu. Radnici se za OB ID broj prijavljuju preko svoje e-uprave, to jest u matičnoj zemlji. Kada ga matična e-uprava dodeli u formi sertifikata, poput onog o kovid vakcini, sa tim OB ID brojem radnici apliciraju u zemlji u kojoj žele da im se odobri pristup tržištu rada.

Praktično radnici treba da popune formular na platformi (eUprava) i prilože važeći biometrijski dokument. Na osnovu dostavljenih podataka,  nadležni organi, preko platforme eUprava generišu jedinstveni identifikacioni broj Otvoreni Balkan (IDOB).

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.