Prema rečima Gorana Vesića, ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, u narednim mesecima će biti izvučen još 21 brod, koji se već osam decenija nalazi na dnu Dunava, na plovnom putu kroz Srbiju. U narednoj fazi, kako je naveo, biće izvađeno još oko 80 plovila. Nacisti su, podsetio je, u septembru 1944. potopili blizu 200 brodova kako bi zaustavili prodor sovjetske rečne flote u Dunav.
– Svaki brod koji bude izvađen proći će detaljnu kontrolu uz demontažu eksplozivnih sredstava koja su ostala u njima. To obično traje desetak dana. Na slikama prvog broda vidi se koliko je ostalo eksplozivnih sredstava na brodovima. Sve se to nalazilo u Dunavu osam decenija – naveo je Vesić. Dodao je da je Crvena armija uklanjala neke od brodova kako bi oslobodila plovni put krajem 1944, a potom i u proleće 1945. godine.
– Crvena armija je vadila brodove i kako bi pojedine osposobila za plovidbu u svojoj rečnoj flotili koja im je bila potrebna za završetak rata – istakao je Vesić.
Kada ovaj proces bude završen, kako je kazao, javnosti će biti omogućeno da vidi deo potopljene nacističke flote.
Uklanjanjem brodova i neeksplodiranih minskih sredstava plovni put na tom delu reke biće sa 90 metara povećan na 180, što će značajno uticati na vodni saobraćaj – za prevoz i robe i ljudi. To je važno ne samo za nas već i za celu Evropu.
Operacija „Dunavski vilenjak” predstavljala je neuspešan pokušaj oko 200 patrolnih čamaca, sanitetskog broda i barži nemačke crnomorske flote da od Crnog mora dođe do Beograda. Akcija napada na nemačku flotilu koja se s ljudstvom i ratnim materijalom povlačila bila je i prva zajednička akcija koju su sprovele jedinice Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.
Najveći deo flote potopljen je u akvatoriji luka Prahovo i Radujevac u septembru 1944. godine, i to po naređenju admirala Paula Ziba, piše "Politika". On je doneo odluku kako bi sprečio napredovanje Crvene armije, da napravi „podvodni zid” od brodova u dužini od oko pet kilometara. Brodovi su postavljeni jedan na drugi kako bi blokirali prolaz. Postoji priča da je tada potopljen brod-bolnica s nemačkim ranjenicima, ali to do sada nije dokazano.
Podvodna istraživanja potopljene nemačke flotile počela su 2019. godine. U prvi mah su otkrivena 24 plovila, a 2020. godine još 14.
Prvobitno je, osim potopljenih plovila, na dnu Dunava specifičnim istraživanjima otkriveno nekoliko hiljada predmeta koji su detektovani kao metali. Posle dodatnih snimanja i analiza otkriveno je oko 600 potencijalnih neeksplodiranih ubojnih sredstava većih od 25 kilograma.
U periodu od novembra 2020. do februara 2021. izvršeno je snimanje rečnog dna, a nakon toga je od marta do aprila urađena prva kampanja snimanja bočnim sonarom kojim su dobijene stvarne slike plovila na dubinama i većim od 20 metara. Dodatno su od maja do juna 2021. izvršena i snimanja da bi se otkrila eventualna neeksplodirana ubojna sredstva ispod rečnog nanosa.
Veliki deo posla uradili su i iskusni ronioci „Milenijum tima”, koji su se spuštali na dubine od 15 do 18 metara. Oni su utvrdili koje su vrste brodova na dnu reke, koliko su prekriveni šljunkom, na kojim pozicijama se nalaze… Ono što je otkriveno, a bilo je jako važno jeste da su brodovi konstruktivno ispravni, to jest da u toku godina nije došlo do njihovog raspadanja, što je značajno za njihovo izvlačenje.
Sredstva za vađenje brodova obezbeđena su delom kroz Finansijski ugovor sa Evropskom investicionom bankom, a delom iz budžeta Republike Srbije.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.