Konkretno, trstenički kraj poznat je po tome što se tu godišnje proizvede najveći broj kalemova i voćnih sadnica, ali se i velika količina njih izveze.

Gerasim Atanasković iz Udruženja vinara i vinogradara "Sveti Trifun" iz Trstenika govori za Bizportal o stanju na terenu.

- Godišnja proizvodnja je od 10 do 12 miliona komada loznih kalemova, 8 miliona komada voćnih sadnica i nekoliko desetina miliona komada sadnica ruža - kaže naš sagovornik.

Atanasković dodaje da trstenički kalemari svoje sadnice često izvoze, ali je količina kao i plasman robe različit iz godine u godinu.

- Tržište je različito, nekada svoje proizvode prodajemo više u Srbiji a nekada više sadnica se izveze, sve to varira i ne postoji konstanta - naglašava on.

Da bi se to postiglo i da se proizvod izveze na Evropsko tržište, moraju se poštovati određeni standardi. Gerasim Atanasković kaže da se njihove lozne sadnice, ali i grožđe koje njihove vinarije proivedu neguje i gaji po određenim standardima.

- Standardi za proizvodnju grožđa i loznih kalemova, podležu fitosanitarnim uslovima i svi ovi uslovi su u skladu sa standardima EU, naše grožđe plasiramo pojedinačnim vinarijama koje nemaju dovoljno svojih zasada, fabrici Rubin u Kruševcu, a takođe naše stone sorte se plasiraju i na kvantaškoj pijaci u Beogradu- kaže Atansković.

Milorad Panić, proizvođač, predsednik Udruženja rasadničara Rasinskog Okruga u  izjavi za RTS  kazao je da je problem u tome što Srbija nema zaštićenu proizvodnu tehnologiju i da se, u stvari, strancima na raspolaganje stavlja tehnologija proizvodnje, a to umanjuje dugoročni plasman.

- Po meni najveći problem je što mi stavljamo nekom na raspolaganje tehnologiju proizvodnje sadnog materijala, a to ga ništa ne košta. Vi da biste danas nešto kupili i znali kako se radi, morate da kupite licencu da platite nešto, a oni će posle godinu - dve kada vide kako se radi, najverovatnije početi sami da rade nezavisno od nas - rekao je Panić.

Država sve više ulaže u razvoj sela i poljoprivrede, samim tim i u razvoj kalemarstva.  Tu su i podsticajna sredstva EU kao i drugi mehanizmi, koji mogu da daju vetar u leđa, malim poljoprivrednim proizvođačima. Kako bi konkurisali za podsticajna sredstva, kalemari moraju da budi upisani u kalemarski registar, što većina trsteničkih kalemara i jeste.

Podsećamo, sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka kalemarstvo je doživelo neverovatan uspeh. Čak 60 miliona sadnica je godišnje odlazilo iz ovog kraja u Rusiju. Uspeh su prekinuli raspad Jugoslavije i sankcije, i kalemarstvo u Srbiji, kao i sve ostalo, pretrpelo je težak udarac. Ulaganjem i subvencijama ovaj zanat poovo je u ekspaniziji, takođe predstvalja ozbiljan potencijal razvoja i podsticaja, sela i poljoprivrede uopšte.

Srbiji fale vinari


Takođe treba naglasiti da Srbiji fale vinari koji bi mogli da imaju zasade na 50 hektara, kako bi sa tamjanikom bili konkurentni na svetskom tržištu. Portal Eupravozato preneo je da  od blizu 20.000 hektara pod vinovom lozom, i 40 miliona litara vina se proizvede u Srbiji.

- Ulaganja za ovu proizvodnju variraju i potreban je trud i strpljenje malih domaćinstava kako bi ostvarali ozbiljan profit od svoje delatnosti .

Na osnovu odnosa površina vinograda sa vinskim belim i crnim sortama koje se vode u Vinogradarskom registru, bele vinske sorte su zastupljenije i čine 58,46 odsto ukupnih površina.


-Država daje velike subvencije da mladi vinari kupe opremu i posade vinograde, grade se i putevi, da bi površine pod vinovom lozom bile turistički atraktivnije. Novac više nije problem, nego mala radna snaga i škole. Malo je ko zainteresovan da bude enolog i tehnolog. Kalemare i podrumare je jednako teško naći. Trebalo bi i pri resornom ministarstvu formirati posebno odeljenje koje bi se bavilo vinogradarstvom - napominje Stevan Rajta iz Udruženja vinara za taj portal.

Uz Rajtinu konstataciju o nedostatku kalemara na teritoriji Srbije, ponovna ekspanzija kalemarstva kao i potencijal za zaradu  je zagarantovan

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici