Predsednik Srbije Aleksandar Vučić očekuje da će taj rok biti produžen i poručio da se rezerve energenata dopunjuju, dodajući da će se rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS) pronaći, kao i da građani Srbije ne treba da brinu.
NIS ima operativnu licencu do 16. juna i nastavlja da funkcioniše, ali trebalo bi što pre da se razreši cela situacija oko vlasničke strukture kako bi kompanija mogla nesmetano da nastavi da radi.
Već više od godinu dana kompanija je pod sankcijama što joj otežava funkcionisanje u smislu da postoji nabavka rezervnih delova i svega što je neophodno za svakodnevni rad.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Veljko M. Mijušković rekao je za Bizportal da je najrealnije očekivati produženje roka, jer dogovor očigledno nije spreman za zatvaranje do danas.
"Predsednik Vučić je rekao da nije optimista da će dogovor biti postignut u roku, ali da očekuje da bi američka strana mogla da odobri dodatno vreme. To znači nastavak pregovora, ali i nastavak neizvesnosti", izjavio je Mijušković.
Od čega zavisi odgovor američke administracije naš sagovornik navodi od toga da li OFAK procenjuje da pregovori zaista napreduju i da postoji realan plan za izlazak ruskih vlasnika iz NIS-a.
"Amerika ne gleda samo komercijalni dogovor, već i sankcioni režim, vlasničku strukturu, tok novca i to da li bi ruske kompanije zadržale prikriveni uticaj. Ako vidi napredak, produženje je verovatno; ako proceni da se samo kupuje vreme, prostor se sužava", kazao je on.
Kakav scenario očekuje Srbiju, profesor naglašava kontrolisano produženje pregovora, uz nastavak rada NIS-a i dodatni pritisak da se sporne tačke reše.
"Srbija će insistirati na radu Rafinerije Pančevo, snabdevanju domaćeg tržišta i većem uticaju u strateškim odlukama. To nije samo vlasničko pitanje, već pitanje energetske bezbednosti", dodao je on, dodajući da je, kada je reč o NIS-u, najbolji scenario je dogovor uz produženje roka, izlazak ruskog vlasništva, nastavak rada Rafinerije Pančevo u punom kapacitetu i jača prava Srbije u strateškim odlukama.
"Najgori scenario je propast pregovora, bez novog produženja, uz rast sankcionog pritiska, otežano finansiranje i rizik za snabdevanje. Najrealnije je nešto između: još jedno produženje, nastavak pregovora i kupovina vremena do trajnijeg rešenja", ukazao je on.
Govoreći o operativnoj licenci NIS-a, naveo je da je ona tesno povezana sa licencom za pregovore o kupovini NIS-a.
"Povezane su politički i regulatorno, iako formalno nisu isto. Operativna licenca omogućava NIS-u da radi, uvozi sirovu naftu, prerađuje i obavlja finansijska poravnanja do 16. juna. Licenca za pregovore omogućava MOL-u i ruskim vlasnicima da završe transakciju. Ako pregovaračka licenca istekne bez produženja, rad NIS-a ne mora odmah stati, ali bi ceo proces prodaje bio ozbiljno zakočen", istakao je profesor.
Povećava se neizvesnost na energetskom tržištu zbog mogućeg rasta cena nafte i novih poremećaja u snabdevanju usled krize na Bliskom istoku, on poručuje da nas očekuje skupo o nestabilno leto.
"Brent je oko 105 dolara po barelu, a procene za 2026. idu oko 100 dolara u proseku, uz rizik rasta ako Ormus ostane problematičan. Za Srbiju to znači pritisak na dizel, transport, hranu i inflaciju, ali ne nužno nestašice ako rafinerija i rezerve funkcionišu", zaključio je Mijušković.
Ekonomista Milan Beslać rekao je za Bizportal da do danas nismo dobili ugovor o kupoprodaji ruskog dela od strane MOL-a.
"Tokom dana očekuje se da ruski Gaspromnjeft i mađarski MOL pošalju pismo OFAK-u u kojem će izneti detalje eventualnog dogovora, odnosno da li je do dogovora uopšte došlo. Na osnovu sadržaja tog pisma, OFAK će proceniti naredne korake. Postoje dve mogućnosti - prva je produženje licence za pregovore do 16. juna, do kada NIS ima operativnu licencu za nabavku naftnih derivata. Druga mogućnost je da, ukoliko OFAK proceni da dogovor nije postignut, licenca neće biti produžena, a pune sankcije stupiće na snagu", izjavio je Beslać.
Prema njegovim rečima, Srbija ima nekoliko mogućnosti.
"Prva je da Srbija, ukoliko se ranije nije odrekla prava preče kupovine, to pravo iskoristi u dogovoru sa Gaspromnjeftom, odnosno Ruskom Federacijom. Druga mogućnost odnosi se na akcionarska društva - svaki akcionar, pa i država Srbija, može da ponudi otkup akcija, ali pod istim uslovima prema svim akcionarima. To znači da bi Srbija mogla da ponudi otkup akcija od Gaspromnjefta, koji trenutno ima 44 odsto udela, kao i dodatnih 11 odsto akcija koje su prenete na rusku kompaniju 'Intelligence' iz Sankt Peterburga i istovremeno, morala bi da ponudi otkup i malim akcionarima, koji zajedno poseduju oko 14 odsto akcija, kojih ima više od dva miliona", istakao je on.
Beslać kaže da je ono što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić više puta ponovio da nacionalizacija ne dolazi u obzir, za njega veoma ohrabrujuće.
"Nacionalizacija u suštini znači otimanje, oduzimanje privatne imovine. Oni koji tvrde da je to kupovina, nisu u pravu, jer kupovina podrazumeva dogovor dve strane. Nacionalizacija znači da zakonom oduzmeš nečiju imovinu", kazao je on.
Takav scenario, prema njegovim rečima, nikako ne bi smeo da se dogodi, jer bi mogao da dovede do trenutnog prekida gasnog aranžmana sa Rusijom.
U međuvremenu, raste zabrinutost zbog mogućeg skoka cena nafte i poremećaja na globalnom tržištu energenata usled tenzija na Bliskom istoku.
"Ne treba očekivati da cena nafte pređe 150 dolara po barelu. Realnije je da se kreće između 100 i 120 dolara, jer bi veći rast izazvao pad potražnje i snažan inflatorni pritisak, što nije u interesu nijedne velike ekonomije, uključujući SAD, Kinu, Indiju i zalivske zemlje. Već se pronalaze alternativni pravci za snabdevanje naftom iz Persijskog zaliva, a iz dana u dan raste broj tankera koji prolaze kroz region. To ukazuje na postepenu stabilizaciju tržišta i smanjenje rizika od ozbiljnijih poremećaja u snabdevanju", istakao je ekonomista.
Sagovornik ocenjuje i da bi sukob u Zalivu mogao biti završen pre rata u Ukrajini, što bi dodatno doprinelo stabilizaciji energetskog tržišta. Podsetio je da je rekordna cena nafte zabeležena 2008. godine, kada je barel dostigao 147 dolara, i istakao da se sličan scenario sada ne očekuje.
Dodao je da berze trenutno veoma osetljivo reaguju na političke izjave i vesti sa Bliskog istoka, pa i najmanje informacije o pregovorima ili novim tenzijama utiču na oscilacije cena. Ipak, ocenjuje da nema prostora za dramatične skokove i da će se cena nafte najverovatnije zadržati u rasponu od 100 do 120 dolara po barelu.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)