Novi Zakon o penzionom osiguranju stupio je na snagu 1. jula 2025. godine, dok će se neke od njegovih ključnih odredbi primenjivati od 1. januara 2026. godine.

Među najvažnijim promenama je ukidanje smanjenja početnog faktora, odnosno kazne za prevremeni odlazak u penziju, koja će biti ukinuta od prvog dana narednog meseca nakon što korisnik navrši 70 godina života.

Penzionerima koji su navršili ovu starost pre 1. januara 2026. godine, Hrvatski zavod za penziono osiguranje će dodeliti penziju po službenoj dužnosti bez kazne, bez izdavanja posebnog rešenja, počev od 1. januara, a najkasnije do 31. marta 2026. godine. Ova promena se odnosi i na korisnike starosne penzije i starosne penzije za dugogodišnje osiguranike, kao i na penzije primane po posebnim propisima ako je to povoljnije za korisnika.

Najmanje 15 godina penzionog staža

Zakon dodatno proširuje mogućnosti rada tokom korišćenja penzije. Moguće je steći pravo na starosnu penziju sa 65 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža za zanatlije, lica koja obavljaju samostalne profesionalne delatnosti, negovatelje, hranitelje i lica koja pružaju negu hrvatskim ratnim invalidima, uz isplatu polovine iznosa penzije bez prestanka obavljanja delatnosti.

Uvodi se i mogućnost rada više od polovine punog radnog vremena, uključujući puno radno vreme, uz isplatu 50 odsto penzije za korisnike starosne, prevremene starosne, porodične penzije i dela porodične penzije nakon navršenih 65 godina života.

Mogućnost rada i primanja penzije proširena je na korisnike invalidske penzije zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i na one kojima je invalidska penzija pretvorena u starosnu, ako rade do 3,5 sata dnevno. Ista mogućnost je dostupna i korisnicima porodične penzije koji su ovo pravo ostvarili zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

Od 1. januara 2026. godine povećavaće se i invalidske penzije, jer će se povećavati penzijski faktori za njihov obračun. Faktor za invalidsku penziju zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, kao i za invalidsku penziju konvertovanu u starosnu penziju, povećava se sa 1,0 na 1,1, dok će se faktor za delimični gubitak radne sposobnosti povećavati sa 0,8 na 0,9. HZMO će ove penzije takođe određivati po službenoj dužnosti, bez odluke, najkasnije do kraja marta 2026. godine.

Podseća se i da je od 1. jula 2025. godine na snazi povećanje dopunskog staža, tako da se Brojnim Hrvatima posljednji put mirovina sjeda na ovaj način, ubrzo ništa neće biti ista svako rođeno ili usvojeno dete, umesto dosadašnjih šest meseci, sada priznaje 12 meseci staža. Još jedna novina je da se dopunski staž priznaje tradicionalnim i srodničkim hraniteljima koji pružaju hraniteljske usluge duže od deset godina.

Takođe je promenjena formula za usklađivanje penzija, tako da se stopa usklađivanja određuje kao zbir promene indeksa potrošačkih cena i povećanja zarada u odnosu 85 prema 15, u zavisnosti od toga šta je povoljnije za penzionere. Povećana je i najniža penzija, sa 103 na 106 odsto trenutne vrednosti penzije.

Uveden je i godišnji dodatak na penziju, koji pripada svim korisnicima, bez obzira na visinu prihoda, a isplaćuje se u decembru. Iznos dodatka zavisi od godina penzijskog staža, dok je za one bez uračunatog staža propisan minimalni period od 15 godina. Odluku o vrednosti dodatka po godini staža doneće Vlada najkasnije do 31. oktobra.

Polazni faktori

Novi zakon donosi i izmene u invalidskim penzijama, tako da se prilikom obračuna ličnih bodova u slučaju bolesti ili povrede van rada uzimaju vrednosni bodovi za najmanje 21 godinu staža. Istovremeno, ukinuti su obavezni kontrolni pregledi za korisnike invalidske penzije.

Redefinisan je i bonus za kasniji odlazak u penziju, tako da se početni faktor povećava za 0,45 odsto za svaki mesec rada nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju, bez dosadašnjih ograničenja vezanih za staž i maksimalno povećanje. Ukinuta su i ograničenja povećanja penzije za penzionere koji su naknadno pronašli zaposlenje.

Izmene su uvedene i kod porodičnih penzija. Brisan je uslov postojanja vanbračne veze na određeni datum, a definicija vanbračne veze usklađena je sa Porodičnim zakonom. Pravo na porodičnu penziju prošireno je i na bivše vanbračne i neformalne životne partnere sa pravom na izdržavanje, dok je povećan i cenzus za utvrđivanje izdržavanja članova porodice, piše Dnevno.hr

Konačno, novi zakon omogućava i ponovno određivanje penzije na osnovu najmanje jedne godine naknadno ostvarenog staža osiguranja, bilo kroz zaposlenje, obavljanje delatnosti ili drugi prihod za koji su plaćeni doprinosi, što dodatno proširuje prava i mogućnosti korisnika penzije.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.