Kostarika je jedan od najboljih primera. Više od 98 odsto električne energije u zemlji dolazi iz obnovljivih izvora, hidroenergije, vetra i geotermalne energije, a država otvoreno gura cilj ugljenične neutralnosti do 2050. godine.

Pozitivni signali stižu i iz okeana. U Južnom Atlantiku beleži se snažan oporavak populacije grbavih kitova, koji su sredinom prošlog veka bili dovedeni na ivicu istrebljenja. Nakon decenija intenzivnog komercijalnog lova, njihova brojnost je pedesetih godina pala na svega nekoliko stotina jedinki, tačnije 450. Zahvaljujući međunarodnim merama zaštite i zabrani lova, danas se procenjuje da populacija broji oko 25.000 jedinki, što se smatra jednim od najvećih uspeha globalne zaštite morskih vrsta.

Još jedan dokaz da koordinisane globalne akcije daju rezultate vidi se iznad Antarktika. Ozonska rupa, decenijama simbol ljudskog nemara prema planeti, pokazuje jasne znake oporavka. Naučna merenja potvrđuju da se ozonski omotač obnavlja zahvaljujući zabrani upotrebe supstanci koje oštećuju ozon, pre svega CFC jedinjenja, uvedenoj Montrealskim protokolom još 1987. godine. Oporavak se, prema satelitskim podacima, direktno vezuje za ljudske mere, a ne za prirodne klimatske oscilacije.

U Južnoj Americi, Peru je pokrenuo korake za poboljšanje kvaliteta vode i pristupa vodi, kroz jačanje zakona i uvođenje mera kao što su naknade za zahvatanje vode, pravila za tretman otpadnih voda i plaćanja za usluge ekosistema, piše Globalreporter.

Jedan od najkonkretnijih primera dolazi iz Evrope. Finska prestonica Helsinki zabeležila je po prvi put čitavu godinu bez poginulih u saobraćaju. Kombinacija nižih ograničenja brzine, bezbednijih pešačkih prelaza, unapređene infrastrukture za bicikliste i strože kontrole saobraćaja pokazala je da koncept „vizije nula“ nije utopija, već dostižan cilj.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.