U novembru je žita izvezeno oko 89.330 tona, najviše preko rumunske luke Konstanca. I to 40.118 tona. Što sa tiče pojedinačnih zemalja, najveći kupac našeg hlebnog žita je Italija, gde je za mesec dana, tačnije u novembru, prodato 22.300 tona. Italija je, inače, naš najveći tradicionalni kupac.

Pšenice smo, po podacima Republičkog zavoda za statistiku, u žetvi dobili malo više od 2,9 miliona tona, što je daleko više od 1,6 miliona tona koliko nam treba za domaće potrebe.

Ako se tome dodaju i prelazne zalihe, kojih već nekoliko godina samo sabiramo jer ne uspevamo da tržišni višak hlebnog zrna prodamo drugima, za pšenicu nam trebaju veliki kupci.

Po rečima direktora Poslovnog udruženja „Žitounija” Zdravka Šajatovića u proteklih pet meseci ove ekonomske godine jul-novembar žita je prodato van granica Srbije oko 467.5000 tona.

- Stiže nam zima i meseci kada je izvoz znatno manji nego u drugim mesecima, a i izvoz ne ide kao ranijih godina, premda na zalihama imamo solidne količine pšenice i mogli bi daleke više da ga prodamo van granica - kazao je Šajatović.

Naveo je da je pšenica prodavana u izvoz za oko 210 evra po toni i da je ta cena prosti prosek .

Što se tiče brašna, u novembru smo ga prodali stranim kupcima 16.320 tona, a od jula do novembra ukupno 79.433 tone ili oko 16.000 tona svakog meseca.

Šajatović kaže da izvoz brašna ide solidno i da je prošle godine brašna izvezeno 168.760 tona.

- Brašno je, relativno gledano, bilo skulje u odnosu na pšenicu jer je tona brašna prodavana za 283 evra po toni i ta cena je isto izvedena na osnovu prostog prseka - napomenuo je Šajatović i naveo da je cena brašna u novembru bila malo viša nego u oktobru, a da je pšenica bilo malo jeftinija u novembru nego što je prodavana u oktobru i da su ta cenovna kretanja uobičajena za ovo doba godine, piše "Dnevnik".

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.