Cene najosnovnijih usluga koje pružaju banke su godinama unazad sve veće, a očigledno ne planiraju da se zaustave. Povodom toga, juče se oglasila i Narodna banka Srbije, koja je najavila da će više nadzirati rad banaka, i da li se one pridržavaju ugovora zaključenih sa klijentima. NBS je navela i podatak da su srpske banke prošle godine zaradile oko 417,8 miliona evra, što je za oko 30 miliona više nego 2020. godine. I to upravo od naknada i provizija koje, bez mnogo objašnjenja, nameću svojim klijentima.

Zaradi gde god možeš


Cene se razlikuju od banke do banke, ali i najjednostavnije usluge, poput vođenja računa, održavanja kartica, ili podizanja novca sa bankomata su u poslednje dve godine poskupele za 100 odsto. Onlajn usluge (preko Interneta) koje su dugo bile besplatne, se sada naplaćuju. Što je najgore, odlična zarada koju su banke do sada ostvarile nije dovoljna - građani ovih dana primaju obaveštenja, u kojim neke banke najavljuju poslupljenja hitnog izdavanja kartica sa dosadašnjih nula na 400 dinara, dok će isporuka kartice na kućnu adresu umesto, umesto dosadašnjih 50, koštati paprenih 800 dinara!

Prema rečima ekonomiste Ivana Nikolića, očigledno je da je talas poskupljenja poveo banke da i one krenu u tom smeru. Verovatno pod sloganom „kad mogu svi, možemo i mi”.

- U kriznoj situaciji, manje-više svi pokušavaju da zarade, i tu banke nisu izuzetak. U tom smislu, koretno je da vi pokušavate da zaradite na osnovu onoga što možete da prodate. Sa druge strane, ako postoji neki dogovor među bankama da podižu cene usluga, onda bi Narodna banka trebalo da reaguje - kaže Nikolić za Bizportal.

On napominje da NBS nema mnogo prostora da reaguje, tržište je slobodno, ali ako situacija sa rastom cena potraje, najverovatnije će biti još reakcija iz Narodne banke. NBS bi eventualno mogla da administativno ograniči cenu usluga, ako primeti sumnjivo poslovanje.

Nikolić kaže da je pored raznih poskupljenja, primera radi, porasla i cena usluge za održavanje deviznih računa. Primera radi, u Banci Intesa, ta usluga sada iznosi jedan evro mesečno. Kad se taj evro sabere sa hiljadama klijenata, to je i te kako ozbiljna suma. Osim toga, usluga uplate novca iz inostranstva sada košta 300 dinara.

Sreća u nesreći - ima ih mnogo


Zanimljivo je, ako se tako može reći, kako su banke smislile da „pomognu” građanima. Povećane su cene usluga koje se obavljaju na šalterima, navodno, da bi se klijenti stimulisali da obavljaju svoje transakcije preko Interneta. Međutim, i usluge preko Interneta, koje su mahom bile besplatne, se takođe naplućuju (recimo, 20-30 dinara za prenos novca, koja je donedavno bila besplatan).

Šta da čine klijenti, odnosno građani? Imaju samo dve mogućnosti (ili jednu, kako se uzme) - da nastave da plaćaju sve usluge u izabranoj banci, koliko god one poskupljivale. Ili da pronađu banku koja ima povoljnije uslove za održavanje računa i sličnih nameta. Na sajtu Narodne banke Srbije, inače, postoji kategorija pod nazivom  „Uporedni pregled naknada za usluge povezane sa platnim računima” (pratite ovaj LINK). Tu su navedene sve banke u Srbiji i cene njihovih usluga. Uz malo truda, moguće je pronaći onu koja je poštenija od drugih. Naravno, to podrazumeva gašenje računa, otvaranje novog, odlazak u dve banke, što je zamoran posao, ali je i jedini način da se kazni banka koja bez mere povećava svoje usluge.

Dobro je i što je NBS, najverovatnije, primetila da su se cene usluga u bankama otele kontroli, pa je u svom saopštenju istakla da „Narodna banka Srbije neće dozvoliti da se na bilo koji način naruši postignuta finansijska stabilnost i ugrozi sistem štednje u našoj zemlji”. Da li će ih banke poslušati, drugo je pitanje. A kad se sve sabere, na razne načine, banke će, za sada, uspeti da uzmu oko 1.000 dinara mesečno od klijenata. Velika razlika postoji, pre svega, kod cene održavanja računa - ona se kreće od 145 do 350 dinara mesečno.