Globalni sukobi, trgovinski pregovori, cene energenata i politička neizvesnost mogli bi da utiču na privredni rast, dok potrošači i kompanije postaju sve oprezniji. Jedan od pokazatelja koji posebno privlači pažnju jeste pad poverenja potrošača.
Da li je reč samo o prolaznom pesimizmu ili je pred svetskom ekonomijom period ozbiljnijeg usporavanja?
To je pitanje kojim se poslednjih meseci bave ekonomisti širom sveta, a među njima i američki ekonomista Šon Snaith, direktor Instituta za ekonomske prognoze Univerziteta Centralne Floride.
Snaith je u razgovoru za Orlando Business Journal govorio o stanju američke ekonomije, trendovima koje prati i rizicima koji bi mogli da utiču na privredni rast u narednom periodu.
Potrošači postaju sve oprezniji
Jedan od signala koji privlači pažnju jeste raspoloženje potrošača.
Podaci za drugi kvartal 2026. pokazuju da su vlasnici kompanija u Orlandu postali oprezniji kada procenjuju kako će izgledati ostatak godine.
Indeks raspoloženja potrošača u metropolitanskom području Orlanda pao je 13,91 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Ovaj pokazatelj meri koliko su građani optimistični ili pesimistični kada razmišljaju o ekonomiji, svojim prihodima i budućoj finansijskoj situaciji.
Kada ljudi postanu oprezniji, posledice mogu da se prošire i na poslovanje kompanija. Potrošači počinju pažljivije da raspoređuju novac, odlažu veće kupovine i smanjuju potrošnju na stvari koje nisu neophodne.
Za privredu je to važno jer je potrošnja jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta.
Zašto pad raspoloženja nije odmah znak recesije?
Iako pad poverenja potrošača može da bude upozorenje, on sam po sebi nije dovoljan da bi se zaključilo da ekonomija ulazi u recesiju.
Podsetimo, Bizportal je ranije pisao o recesiji, kao i o njenom uticaju na građane, što možete pročitati u odvojenoj vesti.
Ekonomisti prate čitav niz pokazatelja - od zapošljavanja i potrošnje do industrijske proizvodnje, investicija, kreditne aktivnosti i prihoda domaćinstava.
Zato se i trenutno stanje američke ekonomije ne može oceniti samo na osnovu jednog podatka.
U junu je nova prognoza Univerziteta Centralne Floride ukazala na to da ekonomiju istovremeno vuku različite sile. Rast cena energenata, usporavanje zapošljavanja, zaduženost domaćinstava i velika ulaganja u veštačku inteligenciju menjaju ekonomsku sliku, dok prognoza tada nije predviđala recesiju kao osnovni scenario.
Drugim rečima, ekonomija može da usporava, a da još nije u recesiji.
Globalni sukobi mogu da promene sliku
Jedan od najvećih rizika za ekonomiju dolazi izvan klasičnih ekonomskih pokazatelja.
Globalni sukobi mogu da utiču na cene energenata, transport, trgovinu i troškove poslovanja. Ako energenti poskupe, kompanije imaju veće troškove, a deo tog povećanja može da se prelije na krajnje potrošače.
To zatim dodatno pritiska kućne budžete.
Snaith je ranije upozoravao upravo na uticaj međunarodne nestabilnosti na privredna kretanja. U maju 2026. govorio je da bi produžavanje rata između Izraela i Irana moglo da poveća rizik od ulaska američke ekonomije u recesiju. Kao neposredne posledice izdvojio je rast cena goriva i avionskih karata, uz mogućnost širih ekonomskih posledica ukoliko bi sukob potrajao.
Trgovinski pregovori takođe nose rizik
Pored geopolitičkih sukoba, pažnja ekonomista usmerena je i na trgovinsku politiku.
Promene carina i trgovinskih pravila mogu da povećaju troškove kompanija, poremete lance snabdevanja i utiču na cene proizvoda.
Za kompanije to znači dodatnu neizvesnost. Ako ne znaju koliko će ih koštati uvoz sirovina ili delova, teže planiraju investicije, zapošljavanje i proizvodnju.
Zbog toga trgovinski pregovori mogu imati mnogo veći uticaj na ekonomiju nego što se na prvi pogled čini.
Jedna stvar posebno je važna – tržište rada
Ekonomisti pažljivo prate i zapošljavanje.
Usporavanje otvaranja novih radnih mesta ne mora odmah da znači masovne otkaze. Kompanije najpre mogu da postanu opreznije i da jednostavno prestanu da zapošljavaju istim tempom.
To je jedan od razloga zbog kojih se stanje na tržištu rada ne može procenjivati samo na osnovu stope nezaposlenosti.
Ako kompanije mesecima smanjuju broj novih zaposlenih, a istovremeno domaćinstva počnu da troše manje, pritisak na ekonomiju može postepeno da raste.
U upravo takvom okruženju ekonomisti pokušavaju da utvrde da li je reč o privremenom usporavanju ili početku ozbiljnijeg ekonomskog pada.
Ekonomija i svakodnevni život ne moraju uvek da pričaju istu priču
Jedan od zanimljivijih problema u proceni ekonomskog stanja jeste razlika između statistike i onoga što građani osećaju.
Moguće je da pojedini ekonomski pokazatelji i dalje izgledaju relativno dobro, dok građani imaju utisak da žive sve teže.
Razlog mogu biti visoke cene, skuplje stanovanje, veće kamate i osećaj finansijske nesigurnosti.
U junu je Snaith upravo ukazivao na takve "suprotne struje" u američkoj ekonomiji - dok pojedini zvanični pokazatelji daju relativno povoljnu sliku, deo građana istovremeno oseća snažan pritisak zbog troškova života.
Zbog toga raspoloženje potrošača može biti važno upozorenje čak i kada još nema jasnih znakova recesije.
Da li onda Americi preti recesija?
Za sada nije dovoljno samo na osnovu ovih podataka reći da je recesija pred vratima.
Postoje rizici koji bi mogli da uspore ekonomiju - od globalnih sukoba i cena energenata do trgovinske politike, slabijeg zapošljavanja i opreznije potrošnje.
Ali postoji i druga strana.
Američka ekonomija i dalje ima snažne sektore, a ulaganja u nove tehnologije, posebno veštačku inteligenciju, mogu da podstaknu produktivnost i investicije.
Upravo zbog toga ekonomisti ne gledaju samo ono što se dešava danas, već pokušavaju da procene kako će se različiti trendovi međusobno povezati u narednim mesecima.
Koji znaci bi pokazali da ekonomija zaista ulazi u problem?
Za građane je možda najvažnije da znaju šta bi mogli da budu prvi konkretni znaci ozbiljnijeg usporavanja.
Jedan od njih bio bi nastavak slabljenja tržišta rada. Ako kompanije počnu značajnije da smanjuju broj zaposlenih, to bi moglo da utiče na prihode domaćinstava, a zatim i na potrošnju.
Drugi važan signal bio bi nastavak pada poverenja potrošača i smanjenje njihove potrošnje.
Treći je poslovna aktivnost. Ako kompanije počnu da odlažu investicije, smanjuju proizvodnju i smanjuju planove zapošljavanja, to bi mogao biti znak da očekuju slabiju tražnju.
Važni su i kreditni pokazatelji. Rast kašnjenja u otplati dugova i sve veći problemi domaćinstava i kompanija sa vraćanjem kredita mogu dodatno da opterete ekonomiju.
Recesija se ne pojavljuje preko noći
Najvažnija poruka ekonomskih analiza jeste da recesija uglavnom nije događaj koji se pojavi preko noći.
Pre ozbiljnijeg pada privredne aktivnosti često se pojavljuju signali upozorenja – slabije zapošljavanje, opreznija potrošnja, pad investicija, problemi u pojedinim industrijama i rast finansijskog pritiska.
Zbog toga ekonomisti poput Snaitha ne prate samo jedan podatak, već pokušavaju da utvrde da li se više negativnih trendova pojavljuje istovremeno.
U ovom trenutku američku ekonomiju karakteriše neizvesnost, ali ne i dovoljno elemenata da se samo na osnovu pada raspoloženja potrošača zaključi da je recesija neminovna.
Ono što će biti mnogo važnije jeste kako će se u drugoj polovini 2026. godine kretati zapošljavanje, potrošnja, cene energenata, investicije i poslovno poverenje.
Ako više tih pokazatelja počne istovremeno da slabi, pitanje recesije više neće biti samo tema ekonomskih prognoza – već nešto što će građani početi direktno da osećaju kroz svoje prihode, posao i svakodnevne troškove.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)