Prema septembarskim projekcijama banke, realni BDP evrozone trebalo bi da poraste za 0,9 odsto u 2026. godini, nakon rasta od 1,3 odsto u 2025.
Rast bi zatim trebalo da ubrza na 1,4 odsto u 2027. i 1,5 odsto u 2028. godini, napominje se u izveštaju.
Inflacija merena harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP) trebalo bi da poraste sa 2,1 odsto u 2025. na tri odsto u 2026, a nakon toga banka predviđa usporavanje na 2,5 odsto u 2027. i 2,1 odsto u 2028. godini.
Najveći doprinos ubrzanju inflacije u 2026. trebalo bi da dođe od energenata, čije cene bi mogle da budu čak 9,3 odsto više nego godinu ranije, a u 2027. sledi naglo usporavanje na jedan odsto.
Bazna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, trebalo bi da ostane relativno stabilna, između 2,4 i 2,6 odsto tokom perioda do 2028. godine.
Stopa nezaposlenosti u evrozoni trebalo bi postepeno da se smanji sa 6,3 odsto u 2025. na 5,9 odsto u 2028. godini.
Istovremeno, rast naknada po zaposlenom trebalo bi da uspori sa 3,8 odsto u 2025. na 3,3 odsto u 2028. godini.
Kratkoročne i dugoročne kamatne stope porasle su od kraja 2025. godine, što je povećalo troškove finansiranja za banke, domaćinstva i kompanije.
ECB očekuje da će stroži finansijski uslovi ograničavati privredni rast i doprineti smanjenju inflacije u periodu od 2026. do 2028. godine.
Fiskalni položaj evrozone trebalo bi postepeno da se poboljšava, ali se očekuje da budžetski deficit ostane iznad tri odsto BDP-a do 2028. godine.
Fiskalna politika trebalo bi blago da se pooštrava, dok se očekuje usporavanje rasta javnih investicija, sa oko sedam odsto u 2026. na dva odsto u 2028. godini, navodi Evropska centralna banka na svojoj veb stranici, piše Tanjug.
ECB kao važne izvore neizvesnosti izdvaja kretanje cena energenata i drugih sirovina, globalnu trgovinu i razvoj trgovine robom povezanom sa veštačkom inteligencijom.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)